Proizvodnja žitarica u Europskoj uniji suočava se s ozbiljnim izazovima, što izaziva zabrinutost u sektoru. Nepovoljni vremenski uvjeti, visoki troškovi proizvodnje i konkurentnost ukrajinskog uvoza moglo bi zajednički smanjiti proizvodnju žitarica u EU-u na najnižu razinu viđenu od 2007. godine. Ova situacija nam pokazuje ne samo kvantitativne već i kvalitativne probleme, što predstavlja dodatni pritisak na poljoprivrednike EU – a, piše Euronews.
Dužnosnik Europske komisije Pierre Bascou nedavno je tijekom sastanka sa predstavnicima Europskog parlamenta izrazio zabrinutost zbog stanja u proizvodnji žitarica. Prema prognozama, ovogodišnja proizvodnja bit će samo 255,6 milijuna tona, što je 9 posto manje od povijesnog prosjeka.
Ova sezona bila je posebno puna raznih izazova zbog niza nepovoljnih vremenskih neprilika za žetvu.
izjavio je Bascou. Suša u jugoistočnoj Europi i obilne jesenske padavine negativno su utjecale na količinu i kvalitetu urod. Pad proizvodnje djelomično je uzrokovan smanjenjem obrađenih površina pod žitaricama, a djelomično i padom prinosa u ključnim regijama Europske Unije. Francuska, jedan od najvećih proizvođača, posebno je teško pogođena ovom situacijom. Francuski uzgajivač žitarica Cédric Benoist, koji je također predsednik radne skupine EU – a za oblast žitarica poljoprivrednog udruženja Copa-Cogeca, rekao je za Euronews:
Ove je godine za berbu u Francuskoj nerentabilna. Jednostavno ne možemo još dugo izdržati ovu negativnu situaciju nastalu na tržištu žitarica.
Pad je posebno primjetljiv u proizvodnji kukuruza, koja se procjenjuje na 58 milijuna tona, 12 posto ispod povijesnog prosjeka. Očekuje se žetva obične pšenice od 112,6 milijuna tona, što je 11 posto ispod prosjeka. Jedino se kod ječma očekuje blagi porast u odnosu na prošlu godinu, ali i to je samo 5% ispod povijesnog uroda.
Osim problema zbog količine, ozbiljnu zabrinutost predstavlja i pad kvaliteta.
Mnogi usjevi pokazuju niže količine proteina ili su kontaminirani alkaloidima, što može ozbiljno utjecati na kvalitetu. Kao rezultat toga, mnoga isporučena roba žitarica reklasificirane iz prehrambene klase u stočnu klasu ili biomasu, time značajno smanjujući prihode poljoprivrednika. Unatoč niskim obimom proizvodnje u EU-u, globalni konkurenti mogu dostsviti obilne količine žitarica, proizvodnju držati pod niskim cijenama. Situaciju dodatno pogoršava priljev jeftinijeg žita iz Ukrajine, što dodatno generira niske cijene. Iako su cijene gnojiva i stočne hrane pale za 8 posto u trećem tromjesečju 2024., ukupni troškovi proizvodnje i dalje su znatno viši nego 2020. U Francuskoj su, primjerice, prosječni troškovi proizvodnje bili su 1512 eura po hektaru u 2021. godini i porasli su na 2025 eura po hektaru u 2023. godini. U Irskoj primjerice isti ovi troškovi porasli s 1330 eura na 2199 eura po hektaru u istom razdoblju.
