Europska poljoprivreda i dalje pokazuje otpornost u 2026. godini, no nagli rast cijena gnojiva i sve manje proizvodne marže ostavljaju vrlo malo prostora za suočavanje s novim krizama.
Europski poljoprivrednici trenutno uživaju tek krhku dozu sigurnosti. Prema Kratkoročnim izgledima za poljoprivredna tržišta EU, koje je u srpnju objavila Europska komisija, poljoprivredni sektor u Europskoj uniji tijekom 2026. godine pokazuje široku otpornost. Ipak, velika neizvjesnost oko cijena energije, visoki troškovi proizvodnje gnojiva, bolesti životinja te rizici povezani s vremenskim prilikama ozbiljno pritišću profitabilnost proizvođača.
U 2026. godini očekuje se rast proizvodnje uljarica, mlijeka, svinjskog i peradarskog mesa. Proizvodnja žitarica trebala bi ostati približno na razini petogodišnjeg prosjeka, dok se očekuje pad proizvodnje goveđeg, ovčjeg i kozjeg mesa, šećera te maslinovog ulja.
Znak upozorenja
Prava opasnost ne krije se u samim proizvodnim brojkama, već u onome što se događa u pozadini. Poljoprivrednici se suočavaju sa sve višim troškovima proizvodnje, ponajprije energije i gnojiva, što bi se s vremenom moglo preliti na potrošače kroz rast cijena hrane.
Kako se navodi u izvješću:
„Kratkoročni izgledi za poljoprivredna tržišta Europske unije u 2026. godini ostaju stabilni unatoč postojećim i novim izvorima neizvjesnosti te sve većem pritisku rastućih ulaznih troškova na profitne marže proizvođača.”
Cijene gnojiva postaju ključni problem
Cijene umjetnih gnojiva postale su jedan od najvećih izazova europske poljoprivrede.
U travnju 2026. cijene dušičnih gnojiva u Europskoj uniji bile su 72 % više nego 2024. godine. Tijekom svibnja pojavili su se prvi znakovi stabilizacije, a u lipnju je zabilježeno blago pojeftinjenje. Unatoč tome, sredinom lipnja cijene su i dalje bile 56 % više nego 2024. godine.
Europska komisija navodi kako je dostupnost, odnosno priuštivost gnojiva tijekom ožujka i travnja pala na razine kakve su posljednji put zabilježene tijekom energetske krize 2022. godine. To je posebno zabrinjavajuće jer su gnojiva ključna za postizanje visokih prinosa i kvalitetne proizvodnje usjeva.
Gnojiva su ključna za postizanje visokih prinosa i dobre kvalitete usjeva. Odgođena kupnja ili smanjena primjena gnojiva mogla bi se negativno odraziti kasnije tijekom vegetacijske sezone.
Ozimi usjevi uglavnom su bili manje pogođeni jer su zalihe gnojiva nabavljene prije kraja 2025. godine bile dovoljne, iako su pojedini proizvođači ipak smanjili količinu primijenjenog gnojiva u završnoj fazi uzgoja. Posljedica toga je niži sadržaj proteina u požnjevenom zrnu.
Veću zabrinutost izazivaju proljetni i ljetni usjevi, osobito kukuruz, kod kojeg bi zbog smanjene gnojidbe mogli biti ostvareni niži prinosi i slabija kvaliteta.
Cijene hrane mogle bi rasti
Gospodarsko okruženje i dalje je izazovno. Očekuje se da će realni rast BDP-a Europske unije u 2026. godini iznositi 1,1 %, dok bi inflacija mogla dosegnuti 3,1 %.
Europska komisija porast inflacije povezuje s višim cijenama nafte i prirodnog plina nakon izbijanja rata na Bliskom istoku.
Iako cijene hrane zasad rastu umjerenim tempom, izvješće upozorava da terminska tržišta poljoprivrednih roba upućuju na daljnji rast cijena sve do sredine 2027. godine.
Razlog tome je spor prijenos povećanih troškova energije, prijevoza i ostalih proizvodnih inputa kroz cijeli prehrambeni lanac – od poljoprivrednih gospodarstava, preko prerađivačke industrije i trgovine, pa sve do krajnjih potrošača.
Kako se navodi u izvješću:
„Pristupačnost hrane predstavlja najvažniji izazov za sigurnost opskrbe hranom u Europskoj uniji.”
Povjerenje potrošača vjerojatno će ostati slabo i nestabilno do kraja 2026. godine, ponajprije zbog rasta cijena hrane i nove neizvjesnosti na energetskom tržištu.
Rast proizvodnje uljarica, pad proizvodnje šećera
Uljarice su među sektorima s najboljim izgledima za rast.
Proizvodnja uljane repice, soje i suncokreta u Europskoj uniji tijekom gospodarske godine 2026./2027. trebala bi dosegnuti 32,7 milijuna tona, što predstavlja rast od 3,1 % u odnosu na prethodnu godinu te 5,3 % iznad petogodišnjeg prosjeka.
Takav rezultat prvenstveno je posljedica povećanja zasijanih površina i boljih prinosa suncokreta.
Očekuje se i povećanje proizvodnje biljnih ulja, dok bi proizvodnja uljnih pogača mogla dosegnuti rekordnih 30,4 milijuna tona.
S druge strane, proizvodnja šećera kreće se u suprotnom smjeru.
Procjenjuje se da će proizvodnja šećera u EU tijekom 2026./2027. godine iznositi 14,1 milijun tona, što je 15 % manje nego godinu ranije te 13 % ispod petogodišnjeg prosjeka.
Glavni razlog pada je smanjenje površina pod šećernom repom nakon što su rekordno visoke cijene šećera oslabile, dok su troškovi proizvodnje nastavili rasti.
Proizvodnja maslinovog ulja
Očekuje se da će proizvodnja maslinovog ulja u Europskoj uniji tijekom proizvodne godine 2025./2026. ostati ispod 2,1 milijuna tona. To predstavlja pad od približno 5 % u odnosu na prethodnu godinu, iako je proizvodnja i dalje iznad petogodišnjeg prosjeka.
Španjolska, najveći proizvođač maslinovog ulja u Europskoj uniji, početkom 2026. godine bila je pogođena obilnim oborinama, što je negativno utjecalo na kvalitetu uroda.
Niže cijene donose stabilizaciju
Nakon prethodnog pada cijena, od kraja travnja tržište se stabiliziralo na nižim razinama.
Niže cijene trebale bi povećati konkurentnost izvoza maslinovog ulja iz Europske unije, pa se očekuje rast izvoza od oko 6 % u odnosu na prethodnu godinu.
Istodobno bi se uvoz mogao povećati za 24 %, ponajprije zbog povoljnijih cijena maslinovog ulja iz Tunisa.
Mješoviti izgledi za sektor mesa
Izgledi za mesni sektor razlikuju se ovisno o vrsti proizvodnje.
Proizvodnja svinjskog mesa trebala bi ostati uglavnom stabilna, uz očekivani rast od 0,3 % tijekom 2026. godine.
Proizvodnja peradarskog mesa trebala bi nastaviti pozitivan trend te porasti za 1,4 %.
S druge strane, proizvodnja goveđeg mesa mogla bi se smanjiti za 2,2 %, prvenstveno zbog daljnjeg smanjenja broja krava u Europskoj uniji.
Očekuje se da će cijene goveđeg mesa ostati na relativno visokim razinama, dok bi izvoz mogao pasti, a uvoz porasti.
Proizvodnja ovčjeg i kozjeg mesa također bi mogla pasti, i to za 4,4 %. Glavni razlozi su smanjenje stočnog fonda te sve češća pojava bolesti životinja.
Otpornost uz vrlo malo prostora za pogreške
Izvješće pokazuje da europska poljoprivreda i dalje uspijeva proizvoditi, izvoziti i prilagođavati se promjenama. Istodobno jasno upozorava koliko je poljoprivredni sektor postao osjetljiv na čimbenike koji dolaze izvan samih poljoprivrednih gospodarstava.
Neizvjesnost vezana uz globalne cijene energije, dostupnost i cijenu gnojiva, poremećaje u međunarodnoj trgovini te vremenske prilike u ključnim izvoznim zemljama i dalje predstavlja ozbiljan rizik.
Kako bi odgovorila na aktualne izazove, Europska komisija je 19. svibnja usvojila Akcijski plan za gnojiva, čiji je cilj olakšati nabavu gnojiva u kratkom roku te dugoročno povećati otpornost i održivost europske poljoprivrede.
Za sada izgledi za poljoprivredu Europske unije ostaju dovoljno stabilni da nema razloga za uzbunu. Međutim, prostor za sigurnost sve je manji. Ako se energetska tržišta ne stabiliziraju, cijene gnojiva ponovno porastu ili vremenske prilike postanu nepovoljnije, današnja relativno povoljna prognoza mogla bi se već tijekom 2027. godine pretvoriti u ozbiljan izazov, kako za europske poljoprivrednike, tako i za potrošače.
