Novi geopolitički sukob ponovno potiče kretanja i rast cijena na poljoprivrednim tržištima, vođena prije svega psihološkim faktorima. To je, naravno, u ovom trenutku pretjerano, kao što to obično biva u sličnim situacijama. Emocije su i sada loš savjetnik.
Tek što smo se počeli smirivati nakon pada cijena mlijeka i svinjetine krajem godine, već smo suočeni s novom krizom. Ona se prije svega očituje u svojem trajanju. Scenarij nije neobičan. Napetosti u opskrbnim lancima i prijetnja njihovim prekidom ugrađuju se u cijene, odnosno – na temelju ranijih iskustava – često se i precjenjuju. Za proizvođače koji sjede na zalihama, to predstavlja nadu da to ne čine uzalud.
Skokovi cijena nafte obično imaju uzlazni učinak na terminske tržišne cijene žitarica i uljarica, posebno kod sojinog ulja i pšenice, ali se to osjeća i u širem spektru poljoprivrednih proizvoda. Naravno, veliki skokovi mogu izazvati i prodaje na burzi te dovesti do smanjenja potražnje. Duljina razdoblja neizvjesnosti stoga je ključna.
Nestabilnost energetskog tržišta povlači za sobom i sektor gnojiva, a već je vidljiva i u burzovnim cijenama poljoprivrednih proizvoda. Nakon vikenda, otvaranje tržišta podiglo je terminske cijene sirove nafte u SAD-u za gotovo 12 posto. U Chicagu je pšenica nastavila svoj rast krajem mjeseca. Svibanjske cijene u Chicagu porasle su za 3 posto zbog produljenja pokrivanja kratkih pozicija. Taj se korak nadovezuje na rast iz veljače, koji je uglavnom bio vođen tehničkim čimbenicima. Premija rizika ne raste samo zbog moguće eskalacije rata s Iranom. Iako su globalne bilance pšenice u višku, postoje zabrinutosti vezane uz vremenske uvjete i kvalitetu. Primjerice, suša i rizik od šumskih požara na američkom Srednjem zapadu, neujednačene prognoze vlage na područjima uzgoja pšenice u SAD-u, kao i pogoršanje procjena kvalitete u Francuskoj, gdje je udio dobrog/izvrsnog pao na 84 posto. Ruski napadi na ukrajinsku lučku infrastrukturu i dalje traju, iako izvozni koridor i dalje funkcionira.
A kad već gledamo širu sliku, spomenimo i ostale glavne kulture:
- Kukuruz je također dosegnuo ovogodišnji vrhunac na prekomorskim tržištima. Tome doprinose pšenica, cijene nafte, manji argentinski urod, ali i spora sjetva brazilske safrinhe zbog vremenskih poteškoća. Također se šuška o većim kineskim kupnjama.
- Soja je umjereno ojačala, pri čemu se tržište fokusira na kinesku potražnju i jasnoću američke politike biogoriva. U obzir se uzima i pogoršanje stanja usjeva zbog vlažnog vremena u Brazilu.
- Na tržištu uljane repice i dalje se osjeća utjecaj trgovinskog rata, osobito između Kine i Kanade. Kina je od 1. ožujka uvela antidampinšku carinu od 5,9 posto na uvoz kanadske repice na razdoblje od pet godina. Istodobno, Peking suspendira carine na kanadski repičin obrok, grašak, jastoge i rakove od 1. ožujka do kraja godine, čime se ublažava pritisak na tržišta stočne hrane.
- Očekuje se da će proizvodnja palminog ulja u Sabahu pasti zbog poplava, što bi moglo dodatno ograničiti ponudu biljnih ulja. Treba ponoviti da zbog starenja plantaža u Indoneziji i Maleziji ta ponuda može dugoročno opadati, jer proizvođači – unatoč 50-postotnim državnim subvencijama – nisu skloni obnovi nasada, navodeći da nemaju četiri godine za čekanje na rod.
- Napad dronom na rusku tvornicu dušičnih gnojiva dodatno jača pozitivno raspoloženje na globalnim tržištima gnojiva na sjevernoj hemisferi uoči proljetne primjene. Cijene gnojiva mogu rasti i zbog činjenice da velik dio opskrbnog lanca dolazi s Bliskog istoka. Porast cijena prirodnog plina također bi utjecao na troškove proizvodnje gnojiva, posebno u Europi.
- Na tržištu gnojiva ova kriza dolazi u najgorem mogućem trenutku. Tržište fosfata već pati zbog nedostatka kineskog izvoza, čiji se povratak očekuje najranije u kolovozu, dok tržište dušika ulazi u razdoblje proljetnih isporuka i već se suočava s problemima u opskrbi.
Brzo okončanje sukoba moglo bi donijeti olakšanje tržištima, iako će geopolitička neizvjesnost vjerojatno i dalje ostati prisutna.
