Prema predstavljanju tvrtke HETECH na konferenciji PREGA, precizan pristup koji se primjenjuje tijekom ratarske proizvodnje mora se nastaviti i u postupku sušenja.

Precizna poljoprivreda ne smije završiti na polju, naglasio je László Kardos, voditelj razvoja u tvrtki HETECH, tijekom svojeg predavanja na konferenciji PREGA. Postupanje s urodom nakon žetve i proces sušenja presudno utječu na to hoće li se profit i prednost u kvaliteti, ostvareni tijekom proizvodnje na polju, izgubiti, sačuvati ili dodatno povećati.

Prema njegovim riječima, i u tehnologijama nakon žetve potrebno je primjenjivati rad temeljen na podacima i stalnoj optimizaciji jer kod sušenja posebno vrijedi pravilo da je važan svaki euro.

László Kardos tijekom predavanja – Foto: Agroinform

Gospodarske dvojbe povezane sa sušenjem

Poljoprivrednici se redovito susreću s pitanjem je li sušenje potrebno i, ako jest, koja je tehnologija najprikladnija. Kada sadržaj vlage u požnjevenom urodu zahtijeva sušenje, ključno je spriječiti da prekomjernim sušenjem nastane neopravdan gubitak mase i smanjenje hranidbene odnosno tržišne vrijednosti, ili da nedovoljnim sušenjem dođe do pogoršanja kvalitete robe.

Dva najvažnija čimbenika ekonomičnosti su cijena energenta i konstrukcija same sušare. Središnje je pitanje ispunjava li odabrani sustav zahtjeve precizne poljoprivrede.

Što znači sušenje koje ispunjava zahtjeve precizne poljoprivrede?

László Kardos upozorio je da stručna literatura dosad nije sustavno obradila kriterije „sušenja koje ispunjava zahtjeve precizne poljoprivrede”. Zbog toga ih je potrebno jasno definirati, kao što je prikazano na slici 1.

Slika 1: Definicija sušenja koje ispunjava zahtjeve precizne poljoprivrede – Izvor: HETECH

Iz definicije proizlazi da prosječna vrijednost u preciznoj poljoprivredi nije dovoljna niti osobito korisna informacija. Potrebni su podaci o cjelokupnoj količini M × H × Š, prikazanoj na slici 2.

Slika 2: Cjelokupna količina uroda Š × H × M u sušari – Izvor: HETECH

U preciznoj poljoprivredi sušenje žitarica predstavlja kontinuirano optimiziran kružni proces: mjerenje, donošenje odluka, sušenje, vrednovanje rezultata te, na temelju stečenih iskustava, preciznije podešavanje sljedeće šarže.

Tri ključna parametra sušenja

Učinkovitost uklanjanja vlage zajednički određuju toplinski tok, protok zraka i vrijeme trajanja procesa. U praksi su toplinski tok i protok zraka manje fleksibilni parametri, dok se vrijeme može brzo i prilagodljivo regulirati. Optimalno vrijeme kontakta uroda s medijem za sušenje moguće je osigurati samo tehnologijom koja, kao što prikazuje slika 3, suhlja zrna ispušta ranije, a vlažnija kasnije.

Slika 3: Poželjan redoslijed ispuštanja zrna različitog sadržaja vlage iz sušare – Izvor: HETECH

Za to je potrebna konstrukcija koja diferenciranim protokom uroda omogućuje različito vrijeme zadržavanja robe različitog sadržaja vlage u sušari. Pri razvoju sušare HETECH je stoga polazio od triju osnovnih konstrukcijskih rješenja prikazanih na slici 4.

Slika 4: Konstrukcijska rješenja razmatrana tijekom razvoja HETECH sušare – Izvor: HETECH

Kod konstrukcijskih izvedbi 4.A i 4.B vrijeme zadržavanja u sušari nije moguće zasebno regulirati, pa se ne može osigurati ni diferencirani protok uroda unutar sušare. Zbog toga te konstrukcije ne ispunjavaju zahtjeve precizne poljoprivrede.

Kod konstrukcije 4.C moguće je različito regulirati vrijeme zadržavanja uroda u sušari, čime se omogućuje diferencirani protok robe. Ova konstrukcija stoga ispunjava zahtjeve precizne poljoprivrede.

Mjerenje vlage: važno je gdje i kako se mjeri

Različito vrijeme zadržavanja uroda u sušari, a time i diferencirani protok prikazan na slici 4, određuje ključni parametar sušenja – sadržaj vlage u robi. Zbog toga je pouzdanost mjerenja od presudne važnosti.

Kod nepodijeljenog stupca uroda moguće su metode mjerenja vlage prikazane na slici 5.

Slika 5: Mogućnosti mjerenja vlage kod nepodijeljenog stupca uroda – Izvor: HETECH

Čak i kod kontinuiranog mjerenja vlage s više senzora, senzori dodiruju samo vanjski sloj stupca uroda, zbog čega veći dio sušene robe napušta sustav bez izravnog mjerenja.

Kod uzorkovanja na izlazu uzorci se međusobno miješaju, pa njihovo izvorno mjesto nije moguće odrediti. Tako dobivena vrijednost vlage ne može se koristiti za regulaciju vremena zadržavanja uroda.

Nijedna od metoda prikazanih na slici 5 ne osigurava podatak o vlazi prikladan za regulaciju vremena zadržavanja i primjenu u preciznoj poljoprivredi.

Sušenje povezivo s poljskim postupcima precizne poljoprivrede

Slika 6: Sušenje koje ispunjava zahtjeve precizne poljoprivrede – Izvor: HETECH

Slika 6 pokazuje da je sušenje provedeno konstrukcijom C vrlo slično obradi temeljenoj na podacima i diferenciranoj po zonama, kakva se primjenjuje tijekom poljskih radova u preciznoj poljoprivredi. Regulacijom na temelju podataka o vlazi dobivenih kontinuiranim uzorkovanjem moguće je osigurati diferencirani protok uroda, a time i različito, odnosno optimalno vrijeme zadržavanja pojedinih dijelova robe u sušari.

Pri razvoju sušare HETECH je među rješenjima prikazanima na slici 7 odabrao konstrukciju „podijeljeni stupac uroda s diferenciranim protokom”. U usporedbi s druge dvije mogućnosti, ovo rješenje jasno ispunjava zahtjeve precizne poljoprivrede i očekivanja korisnika preciznih tehnologija.

Slika 7: Rješenja razmatrana tijekom razvoja HETECH sušare – Izvor: HETECH

Vlastiti postupak uzorkovanja i tehnologija mjerenja vlage, koje je HETECH razvio na temelju navedenog konstrukcijskog načela, prikazani su u animaciji: POGLEDAJTE ANIMACIJU

Kao što se vidi u animaciji, uzorkovanje cjelokupne količine uroda koja prolazi kroz sušaru obavlja se u roku od sedam minuta. Na temelju dobivenih podataka regulira se brzina pražnjenja pojedinih stupaca uroda. Ovisno o ciljanoj vlazi, pražnjenje pojedinog stupca može se ubrzati ili usporiti, dok ukupni kapacitet sustava ostaje uravnotežen. HETECH tehnologijom moguće je sadržaj vlage u izlaznom urodu održavati unutar odstupanja od ±0,3 %.

Toplinska karta i povratna podatkovna petlja

HETECH sušara s finom regulacijom te podatkovnim i procesnim upravljanjem koristi vlastito razvijenu toplinsku kartu s 36 mjernih točaka, odnosno temperaturnih senzora po modulu. Voditelj razvoja naglasio je da toplinska karta učinkovito nadzire unutarnje uvjete strujanja u sušari i temperaturu zrna. Povratna uporaba izmjerenih podataka omogućuje fino podešavanje tih parametara, ali toplinska karta sama po sebi ne zamjenjuje mjerenje vlage.

Slika 9: Vlastito razvijena HETECH toplinska karta i druge funkcije sušare – Izvor: HETECH

Kružno korištenje materijala i energije u HETECH sustavu

HETECH tehnologija prikazana na slici 10 razvijala se u okviru dugoročne suradnje s Mađarskim sveučilištem za poljoprivredu i biološke znanosti (MATE) te se temelji na cjelovitom pristupu postrojenju za sušenje. Za razliku od klasičnih sustava na prirodni plin, alternativno rješenje potrebe za toplinskom energijom pokriva izgaranjem otpada nastalog tijekom čišćenja uroda.

Slika 10: Opskrba sušare toplinskom energijom izgaranjem otpada iz čišćenja – Izvor: HETECH

Postupak ima više prednosti:

• nema krutog otpada,
• pri izgaranju nema neto emisija CO₂ iz fosilnih goriva,
• nastali pepeo može se zbog visokog sadržaja dušika i kalija vratiti na poljoprivredno zemljište,
• na taj način HETECH tehnologija nakon žetve podupire i proizvodnju na polju.

Kružnim korištenjem materijala moguće je djelomično zamijeniti mineralna gnojiva te smanjiti potrošnju fosilne energije i emisije povezane s proizvodnjom gnojiva. Sustav kao sigurnosno rješenje može raditi i na plin, pa se fleksibilno prilagođava različitim uvjetima rada.

Proširenje preciznog pristupa

HETECH rješenje pokazuje da precizna poljoprivreda nije samo pitanje sjemena, repromaterijala i diferencirane primjene. Pri procjeni ekonomičnosti važna je i tehnologija nakon žetve. Odluke povezane sa sušenjem mogu na poslovni rezultat gospodarstva utjecati barem jednako snažno kao tehnološka rješenja primijenjena tijekom proizvodnje.

„Profit ostvaren na polju čuva se ondje gdje je proces sušenja pravilno reguliran.”

Sušenje je kritična točka na kojoj rad uložen u proizvodnju i profit ostvaren na polju dobivaju svoj konačni rezultat.

Cilj sustava predstavljenog na konferenciji PREGA jest spriječiti da sušenje „odnese” profit ostvaren preciznom proizvodnjom. Optimiziranim radom sustav može povećati učinkovitost i održivost poljoprivredne proizvodnje te tako pridonijeti dugoročnoj profitabilnosti.

Više informacija: HETECH Group

Izvor: FAO, KSH

FAO indeks cijena hrane prati referentne cijene najvažnijih poljoprivrednih proizvoda na svjetskom tržištu. No isto obično kažemo i za mađarske cijene hrane: formiraju se na međunarodnoj razini. Ipak, pogledamo li dva grafikona, vidimo brojne razlike. FAO indeks je zbirni pokazatelj izračunat iz pet indeksa cijena, ponderiran udjelima u svjetskom izvozu. To su žitarice, biljna ulja, mliječni proizvodi, meso i šećer. Dakle, mjeri prosjek cijelog svijeta, pa se kreće znatno mirnijom putanjom od našeg pokazatelja. Mađarska poljoprivreda snažno je usmjerena na ratarske kulture, zbog čega nas rat koji se odvija u našem susjedstvu pogađa mnogo izravnije nego svjetsko tržište. Dovoljno je pomisliti na izvoznu konkurenciju rumunjskih ili ukrajinskih luka. Tome se pridružuje i učinak tečaja, odnosno ovogodišnje jačanje forinte. A još nismo ni spomenuli našu izrazitu izloženost suši ni slabu spremnost na suradnju, zbog čega smo osjetljiviji na tržišne oscilacije.

Pogledajmo kakvo je stanje na obje razine, a ponajprije kakvi su izgledi!

FAO indeks cijena hrane u rujnu 2026. prosječno je iznosio 136,0 bodova, što je 1,5 posto više nego u kolovozu. Indeksi cijena skupina biljnog podrijetla (žitarice, biljna ulja i šećer) porasli su u odnosu na prethodni mjesec, dok je indeks cijena mesa pao, a indeks mliječnih proizvoda ostao stabilan. U odnosu na prethodnu godinu indeks je bio viši za 5,8 posto, ali je ostao 15,1 posto ispod vrhunca iz ožujka 2022.

FAO indeks cijena žitarica u rujnu je porastao za 5,1 posto u odnosu na kolovoz te za 17,2 posto u odnosu na rujan 2025. Cijena pšenice porasla je za 6,3 posto u odnosu na kolovoz i dosegnula najvišu razinu od kolovoza 2023., iako su se dnevne cijene prema kraju mjeseca blago smanjile. Rast je uglavnom bio povezan s logističkim ograničenjima u crnomorskoj regiji, što je potaknulo uvoznike da se okrenu alternativnim izvorima. U pojedinim dijelovima Sjeverne Amerike rastu su pridonijeli i sušni vremenski uvjeti prije sjetve ozime pšenice. Globalne cijene kukuruza porasle su na mjesečnoj razini za 5,6 posto i dosegnule najvišu razinu u više od tri godine. Tome su pridonijeli izgledi za ograničeniju ponudu nakon prinosa nižih od očekivanih u Sjedinjenim Američkim Državama i slabije izvozne raspoloživosti u Brazilu. Trgovinski poremećaji u crnomorskoj regiji smanjili su raspoloživost kukuruza za izvoz, dok je neizvjesnost povezana s plovidbom kroz Hormuški tjesnac održavala zabrinutost zbog troškova goriva, gnojiva i prijevoza, dodatno podupirući cijene, osobito proizvoda koji se koriste kao sirovine za biogoriva, poput kukuruza. Svjetske cijene sirka i ječma također su u rujnu porasle, za 13,7 odnosno 3,9 posto, u skladu sa širim trendovima na tržištu stočne hrane te rastom kineske kupnje sirka nakon trgovinskih pregovora Kine i Sjedinjenih Američkih Država.

FAO indeks cijena biljnih ulja u rujnu je bio 0,9 posto viši nego u kolovozu i 18,3 posto viši nego godinu dana ranije. Rast su ponajprije potaknule više cijene palmina ulja, što je više nego nadoknadilo pad cijena suncokretova ulja. Cijene sojina i repičina ulja tijekom mjeseca ostale su uglavnom stabilne. Međunarodne cijene palmina ulja porasle su četvrti mjesec zaredom, potaknute snažnom globalnom uvoznom potražnjom i zabrinutošću zbog utjecaja sušnog vremena na proizvodne izglede u jugoistočnoj Aziji. Nasuprot tome, cijene suncokretova ulja pale su treći mjesec zaredom, odražavajući očekivanja obilne ponude iz crnomorske regije, iako su kontinuirani logistički poremećaji i ograničeni izvozni kapaciteti alternativnim rutama usporili pad. Svjetske cijene sojina ulja gotovo se nisu promijenile te su ostale znatno iznad prošlogodišnje razine, uz potporu snažne potražnje sektora biogoriva. Cijene repičina ulja također su uglavnom ostale nepromijenjene.

FAO indeks cijena mesa u rujnu je u prosjeku bio 1,1 posto niži nego u kolovozu i jednak prošlogodišnjoj razini. Pad je odražavao niže cijene mesa peradi i svinjetine, dok su cijene govedine i teletine ostale uglavnom stabilne. Cijene mesa peradi pale su zbog obilnih brazilskih izvoznih zaliha i slabije uvozne potražnje Europske unije, nakon što su 3. rujna stupile na snagu zabrane povezane s MERCOSUR-om.

FAO indeks cijena mliječnih proizvoda u rujnu je u prosjeku pao za 0,1 posto u odnosu na kolovoz. Pad cijena sira gotovo je u cijelosti nadoknađen rastom cijena mlijeka u prahu, dok se cijena maslaca gotovo nije promijenila.

FAO indeks cijena šećera u rujnu je u prosjeku bio 6,1 posto viši nego u kolovozu i 14,7 posto viši nego godinu dana ranije. Time je porastao treći mjesec zaredom i dosegnuo najvišu razinu od travnja 2025. Rast su ponajprije potaknuli izgledi za smanjenije globalne zalihe šećera u sezoni 2026./27. U Europskoj uniji cijene su podigli smanjenje površina pod šećernom repom i manja proizvodnja zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta, prognoze o padu proizvodnje šećera na Tajlandu te zabrinutost u vezi s izgledima indijske žetve. Osim toga, obilne kiše otežavale su žetvu u ključnom središnjem i južnom proizvodnom području Brazila.

Sve u svemu, cijene hrane na svjetskom tržištu i dalje rastu, dok su se kod nas u dosadašnjem dijelu godine cijene poljoprivrednih proizvoda smanjile za 11,3 posto, a cijene prehrambene industrije za 0,8 posto. Potrošačke cijene hrane u prvih osam mjeseci porasle su samo 0,2 posto.

To pokazuje da se promjene proizvođačkih cijena ne prenose odmah na cijene koje plaćaju potrošači. Za to je potrebno određeno vrijeme. Zbog toga će cijene hrane u sljedećim mjesecima još uvijek pomagati smanjenju inflacije.

Međutim, sljedeće godine situacija bi mogla biti drugačija. Rast cijena poljoprivrednih proizvoda na svjetskom tržištu postupno će se prenijeti i na domaće tržište, a visoke cijene energije također će utjecati na rast cijena. Zbog toga bi hrana sljedeće godine mogla ponovno povećavati inflaciju.

Nakon višemjesečnog snažnog pada cijena, na tržištu mlijeka pojavljuju se prvi signali mogućeg smirivanja. Globalna prekomjerna proizvodnja i višak ponude i dalje snažno pritišću sektor, ali najnoviji međunarodni pokazatelji upućuju na to da bi se tempo pada mogao usporavati. Ključno pitanje sada više nije samo koliko cijene još mogu pasti, nego kada bi tržište moglo prijeći iz pada u postupnu stabilizaciju.

Tržište svinja i tržište mlijeka – slični simptomi, različiti uzroci

Pad cijena svinja i mlijeka vremenski se podudario, zbog čega se ta dva tržišta često uspoređuju. Ipak, između njih postoji važna razlika.

Cijene svinja posljednjih su godina bile povoljne, ali unatoč tome nije nastao značajniji i dugotrajan višak ponude. Na tržištu mlijeka situacija je drukčija: gotovo su sva važnija svjetska proizvodna područja istodobno povećala proizvodnju, što je dovelo do snažnog pritiska na cijene.

Mehanizam je jednostavan. Kada je cijena nekog proizvoda dulje vrijeme povoljna, raste interes za proizvodnju i povećava se ponuda. Ako potražnja ne raste istim tempom, nastaje višak ponude i cijene počinju padati. Niže cijene potom mogu potaknuti potražnju, ali taj se proces na tržištu mlijeka odvija sporije nego na tržištu svinja.

Teški gubici u mađarskoj proizvodnji mlijeka

Otkupna cijena sirovog mlijeka u Mađarskoj u srpnju bila je 36 posto niža nego godinu dana ranije i 39 posto ispod povijesnog vrhunca iz siječnja 2023.

Prosječna otkupna cijena iznosi svega 126 forinti, dok su se prosječni troškovi proizvodnje tijekom protekle godine kretali oko 170–180 forinti. U najučinkovitijim gospodarstvima moguće je ostvariti trošak i ispod 150 forinti, ali sadašnja razina cijena i dalje uzrokuje znatne gubitke u sektoru.

Međunarodno tržište: prvi znakovi stabilizacije

Najnoviji međunarodni podaci upućuju na to da je snažan pad možda izgubio dio zamaha. FAO-ov indeks cijena mliječnih proizvoda u kolovozu 2026. porastao je za 2,3 posto u odnosu na srpanj. To je prvi mjesečni rast nakon četiri uzastopna mjeseca pada, iako je indeks još uvijek 21,7 posto ispod razine od prije godinu dana. Oporavku su najviše pridonijeli mlijeko u prahu i sir. (Izvor: FAO)

U Europi se pritom pojavila posebno važna promjena. Ljetne vrućine i sušno vrijeme smanjili su ponudu mlijeka u nekoliko značajnih proizvodnih regija. Manja ponuda sirovine već je podigla cijene pojedinih mliječnih proizvoda, a prema FAO-u rast cijena u Europskoj uniji u kolovozu je vidljivo pridonio rastu globalnog indeksa. (Izvor: FAO)

To je važno jer je upravo Europa ranije bila jedan od ključnih izvora globalnog viška ponude. Početkom godine proizvodnja u EU-u još je snažno rasla, dok se sada pojavljuju prvi znakovi njezina usporavanja i smanjenja ponude.

Slika ipak nije jednaka u svim regijama. U Sjedinjenim Američkim Državama proizvodnja ostaje visoka. USDA-ina rujanska prognoza za 2026. predviđa 237,2 milijarde funti mlijeka, uz manji dodatni rast i u 2027. To znači da američka ponuda i dalje može ograničavati brži rast svjetskih cijena. (Izvor: USDA Economic Research Service)

U Oceaniji se, s napredovanjem nove sezone, povećana ponuda odrazila na cijene mlijeka u prahu i maslaca. Na svjetskom tržištu zato istodobno djeluju dvije suprotne sile: u Europi se ponuda smanjuje, dok u Oceaniji i dijelom u SAD-u i dalje ostaje obilna. (Izvor: FAO)

Zbog toga trenutačni međunarodni trend još ne znači početak novog ciklusa snažnog rasta cijena. Mnogo je realnije govoriti o prvim znakovima stabilizacije.

Pritisak na europske proizvođače i dalje je velik

Unatoč prvim znakovima promjene, položaj proizvođača mlijeka ostaje težak. Prema podacima Eurostata objavljenima u rujnu, proizvođačka cijena mlijeka u EU-u u drugom tromjesečju 2026. bila je u prosjeku 16,6 posto niža nego godinu dana ranije. Istodobno su cijene poljoprivrednih inputa porasle u prosjeku za 4,7 posto. (Izvor: Eurostat / Europska komisija)

Proizvođači se tako istodobno suočavaju s nižim prodajnim cijenama i višim troškovima. Stvarna promjena moći će se govoriti tek kada se tržišna korekcija trajnije odrazi i na cijene koje ostvaruju sami proizvođači.

Mađarska i Slovačka među posebno pogođenim tržištima

Europske usporedbe pokazuju da su cijene mlijeka u Mađarskoj i Slovačkoj pale posebno nisko. Istodobno su broj muznih krava i broj proizvođačkih poduzeća u Mađarskoj do kraja prošle godine ostali relativno stabilni, dok se u 2026. očekuje manji pad oba pokazatelja.

Vanjskotrgovinska bilanca mliječnih proizvoda ostaje negativna

Mađarska vanjska trgovina mlijekom i mliječnim proizvodima i dalje bilježi negativan saldo. Prema podacima AKI-ja, vrijednost izvoza skupine proizvoda mlijeko, mliječni proizvodi, jaja i med porasla je za 7,8 posto, dok je vrijednost uvoza porasla za 8,7 posto. Prethodni deficit od 78,3 milijuna eura povećao se na 91,3 milijuna eura.

Prihod od izvoza mlijeka i mliječnih proizvoda iznosio je 533,3 milijuna eura, dok je vrijednost uvoza dosegnula 642,1 milijun eura. Negativnom saldu najviše pridonosi uvoz sira i skute, kao i kiselog vrhnja, jogurta i kefira.

Mađarska je tako i dalje neto izvoznik sirovog mlijeka, ali je kod prerađenih mliječnih proizvoda neto uvoznik.

Kada bi mogao uslijediti stvarni preokret?

Promatraju li se domaći i međunarodni procesi zajedno, izdvajaju se tri važna signala:

1. Dno cijene sirovog mlijeka moglo bi se približavati. Prema analizi agrarnog stručnjaka, cijena sirovog mlijeka još se nalazi na silaznoj putanji, ali bi tijekom jeseni mogla dosegnuti dno, nakon čega bi mogao uslijediti spor oporavak.
2. Na svjetskom tržištu već se pojavila prva korekcija cijena. FAO-ovi podaci za kolovoz pokazuju prvi rast međunarodnog indeksa cijena mliječnih proizvoda nakon četiri mjeseca pada. Promjena je posebno vidljiva u Europi, gdje je manja ponuda mlijeka već potaknula rast cijena mlijeka u prahu i sira. (Izvor: FAO)
3. Vjerojatniji je spor oporavak nego nagli skok. Globalna ponuda i dalje je velika, osobito u Sjedinjenim Američkim Državama i Oceaniji. Zbog toga trenutačna kretanja prije upućuju na stabilizaciju nego na početak novog brzog cjenovnog uzleta. (Izvor: FAO)

Zaključak – pad usporava, ali oporavak će trebati vrijeme

Trenutačna situacija na tržištu mlijeka ponajprije je posljedica globalne prekomjerne proizvodnje iz prethodnog razdoblja. Za mađarske proizvođače stanje je posebno teško jer je otkupna cijena u mnogim slučajevima znatno ispod troškova proizvodnje.

Istodobno se pojavljuju prvi oprezni znakovi promjene: europska ponuda mlijeka slabi, globalni indeks cijena mliječnih proizvoda ponovno je porastao nakon četiri mjeseca pada, a na tržištu sira i mlijeka u prahu već je vidljiva korekcija.

Ipak, snažna ponuda iz SAD-a i Oceanije ostaje važan ograničavajući čimbenik. Zbog toga još nema dovoljno osnove za očekivanje brzog i snažnog rasta cijena.

Najrealniji scenarij u ovom trenutku jest postupna stabilizacija. Ako se globalni višak ponude nastavi smanjivati, nakon dosezanja dna mogla bi uslijediti polagana korekcija cijena. Drugim riječima, prvi znakovi preokreta već su vidljivi – ali održiv oporavak tržišta vjerojatno će zahtijevati vrijeme.

Gudovac je tijekom tri sajamska dana ponovno postao jedno od najvažnijih mjesta susreta hrvatskih poljoprivrednika, proizvođača, stručnjaka, gospodarstvenika i brojnih posjetitelja.

Ovogodišnji 33. Jesenski međunarodni bjelovarski sajam okupio je više od 400 izlagača iz Hrvatske i inozemstva, a raznolik program privukao je tisuće posjetitelja različitih generacija.

Osim tradicionalnog predstavljanja poljoprivredne proizvodnje i stočarstva, Sajam je ponudio i nove sadržaje, tehnološka rješenja, poslovne susrete te brojne stručne i zabavne programe.

Među izlagačima koji su svojim nastupom dodatno naglasili međunarodni karakter manifestacije bio je i HETECH TREND Kft., tvrtka specijalizirana za suvremena tehnološka rješenja u području skladištenja i manipulacije žitaricama. Sajamski nastup bio je prilika za susrete s postojećim partnerima, razgovore s novim zainteresiranim kupcima te predstavljanje tehničkih rješenja prilagođenih potrebama suvremene poljoprivredne proizvodnje.

Dodatnu pozornost izazvala je najava značajnih ulaganja u razvoj i modernizaciju sajamskog prostora, čime bi Gudovac u narednim godinama trebao dobiti potpuno novu razvojnu perspektivu.

Svečano otvorenje uz poruke o budućnosti poljoprivrede

Sajam je službeno otvorio potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić, kao izaslanik predsjednika Vlade Andreja Plenkovića.

Otvorenju su nazočili i državni tajnici Tugomir Majdak i Zdravko Tušek, kao i brojni predstavnici lokalne i regionalne vlasti, poljoprivrednih institucija, proizvođača i gospodarstvenika.

U središtu poruka s otvorenja bila je potreba daljnjeg razvoja domaće poljoprivrede, jačanja proizvodnje te stvaranja boljih uvjeta za ljude koji od poljoprivrede žive.

Novi direktor pred prvim velikim sajamskim izazovom

Za Darija Turniškog, direktora Bjelovarskog sajma, ovogodišnja je manifestacija bila prvi Jesenski sajam otkako je preuzeo vodeću funkciju.

U svom obraćanju naglasio je kako budućnost Sajma vidi u povezivanju njegove duge tradicije sa zahtjevima suvremenog tržišta.

Prema njegovim riječima, Gudovac mora ostati mjesto na kojem se susreću proizvođači, stručnjaci, kupci i poslovni partneri, ali istodobno mora pratiti tehnološke promjene i nove potrebe izlagača.

„Bjelovarski sajam mjesto je susreta ljudi, razmjene znanja i iskustava te sklapanja novih poslova. Naša je obveza čuvati njegov ugled i tradiciju, ali ga istodobno razvijati i prilagođavati potrebama modernog tržišta, izlagača i posjetitelja“, poručio je Turniški.

Posebno je zahvalio stočarima, poljoprivrednicima, obrtnicima, gospodarstvenicima i svim sudionicima koji godinama svojim radom doprinose prepoznatljivosti Bjelovarskog sajma.

HETECH TREND: tehnologija, iskustvo i partnerstvo na jednom mjestu

Posebno mjesto među izlagačima zauzeo je HETECH TREND Kft., koji je i ove godine nastupom na Bjelovarskom sajmu potvrdio važnost hrvatskog tržišta i dugoročnog povezivanja s partnerima iz regije.

Na izložbenom prostoru HETECH-a posjetitelji su imali priliku upoznati se s rješenjima namijenjenima skladištenju žitarica, transportu materijala i opremanju suvremenih poljoprivrednih postrojenja. Poseban naglasak stavljen je na individualni pristup svakom projektu, tehničko savjetovanje te prilagodbu opreme stvarnim potrebama korisnika.

Sajam je za HETECH bio i važna poslovna platforma. Brojni razgovori s postojećim i potencijalnim partnerima pokazali su da među poljoprivrednicima i gospodarstvenicima postoji snažan interes za moderna, pouzdana i učinkovita rješenja koja mogu unaprijediti skladištenje i rukovanje poljoprivrednim proizvodima.

Upravo neposredan kontakt s korisnicima jedna je od najvećih vrijednosti ovakvih manifestacija. Razgovor na sajamskom štandu omogućuje da se potrebe budućih investicija sagledaju iz prve ruke, a tehnička rješenja oblikuju u skladu s konkretnim uvjetima na terenu.

Za HETECH TREND Kft. sudjelovanje u Gudovcu zato nije samo predstavljanje proizvoda i tehnologije, već prije svega prilika za izgradnju povjerenja, razvoj novih poslovnih odnosa i jačanje suradnje s hrvatskim partnerima.

Deset milijuna eura za novi razvojni ciklus

Jedna od najvažnijih vijesti ovogodišnjeg Sajma odnosila se na budući razvoj sajamskog prostora u Gudovcu.

Ministar David Vlajčić najavio je da bi Vlada Republike Hrvatske kroz Razvojni sporazum Sjever u sljedeće dvije godine trebala sudjelovati u revitalizaciji i modernizaciji sajamskog kompleksa s ukupno 10 milijuna eura.

Takvo ulaganje trebalo bi omogućiti poboljšanje infrastrukture, uređenje postojećih prostora i razvoj novih sadržaja za izlagače i posjetitelje.

Ministar je pritom naglasio važnost domaće proizvodnje hrane i položaja poljoprivrednika u društvu.

„Vi hranite Hrvatsku, a naša je odgovornost da od tog posla možete dobro živjeti“, poručio je Vlajčić.

Istaknuo je i da pitanje proizvodnje hrane danas više nije samo gospodarsko pitanje, već sve značajniji dio nacionalne sigurnosti.

Grad Bjelovar: Sajam je mnogo više od izložbenog prostora

O važnosti Gudovca za lokalnu zajednicu govorio je i zamjenik gradonačelnika Bjelovara Igor Brajdić.

Naglasio je da Bjelovarski sajam već desetljećima ima posebno mjesto u hrvatskoj poljoprivredi i gospodarstvu.

„Bjelovarski sajam je srce hrvatske poljoprivrede, mjesto gdje se spajaju tradicija, rad i vizija bolje budućnosti“, poručio je Brajdić.

Njegova poruka sažela je ono što se moglo vidjeti tijekom cijelog sajamskog vikenda – tradicionalni sadržaji ostali su temelj manifestacije, ali ih sve više nadopunjuju inovacije, nove tehnologije i poslovne prilike.

Stočarstvo ponovno među najvećim atrakcijama

Jedan od središnjih događaja bila je 32. Državna stočarska izložba, na kojoj su uzgajivači predstavili vrijedna grla i rezultate hrvatskog uzgoja.

Velik interes publike izazvalo je stručno ocjenjivanje kopitara i izbor najboljih grla.

Posebno zanimljiv bio je povratak Državne izložbe arapskih konja, koja je nakon čak 15 godina ponovno postala dio programa Bjelovarskog sajma.

Posjetitelji su imali priliku vidjeti arapske konje, pratiti njihovo predstavljanje te upoznati kriterije prema kojima ih ocjenjuju stručna povjerenstva.

Novi sadržaji proširili ponudu Sajma

Ovogodišnji Sajam nije bio usmjeren isključivo na poljoprivredu i stočarstvo.

Po prvi je put održan i Sajam zaštite i spašavanja, koji je privukao veliko zanimanje publike.

Interventne službe predstavile su opremu i način rada, a posebno su atraktivne bile pokazne vježbe koje su omogućile posjetiteljima da izbliza vide kako izgleda djelovanje u različitim kriznim situacijama.

Time je Sajam dodatno proširio program i privukao publiku koja možda inače ne prati tradicionalne poljoprivredne sadržaje.

Program za cijelu obitelj

Gudovac je i ove godine bio mjesto na kojem su sadržaje mogli pronaći i odrasli i najmlađi.

Djeca su posebno uživala u Bambino kupu, jahanju ponija i popularnoj mini traktorijadi.

Upravo takvi sadržaji pridonose tome da Jesenski bjelovarski sajam već godinama nije samo poslovna i stručna manifestacija, nego i događaj koji okuplja cijele obitelji.

Organizirani besplatni autobusni prijevoz i dobro raspoređeni sadržaji dodatno su olakšali posjet velikom broju ljudi tijekom subote i nedjelje.

Energija, drvna industrija i kontinentalni turizam

Uz poljoprivredni dio, značajno mjesto zauzele su i specijalizirane prateće manifestacije.

Na 10. Petom elementu predstavljene su teme povezane s obnovljivim izvorima energije i energetskom učinkovitošću, dok je 9. Drvni svijet bio posvećen drvnoj industriji i pratećim tehnologijama.

Svoju ponudu predstavio je i 19. KON-TUR, usmjeren na kontinentalni turizam i potencijale razvoja turističke ponude unutrašnjosti Hrvatske.

Raznolikost tih programa pokazuje da se Bjelovarski sajam sve snažnije razvija u smjeru manifestacije koja objedinjuje poljoprivredu, gospodarstvo, energetiku, turizam i nove tehnologije.

Gudovac pred razdobljem promjena

Ovogodišnji Jesenski međunarodni bjelovarski sajam pokazao je da interes za ovu manifestaciju i dalje postoji, ali i da pred Gudovcem stoje novi razvojni izazovi.

Najavljena ulaganja, modernizacija prostora, širenje programskih sadržaja i uključivanje novih sektora mogli bi u narednim godinama znatno promijeniti izgled i ulogu Sajma.

Istodobno, njegova osnovna vrijednost ostaje ista – povezivanje ljudi.

Poljoprivrednici ondje susreću dobavljače i kupce, tvrtke predstavljaju nove proizvode i tehnologije, stručnjaci razmjenjuju iskustva, a posjetitelji upoznaju dio hrvatske i regionalne poljoprivredne ponude koji se rijetko može vidjeti na jednom mjestu.

Upravo su tvrtke poput HETECH TREND Kft., koje uz tehnološka rješenja donose iskustvo, stručnu podršku i spremnost na dugoročnu suradnju, važan dio takvog sajamskog okruženja.

Gudovac tako i nakon više od tri desetljeća ostaje mjesto na kojem se tradicija susreće s budućnošću, a prvi razgovor na sajamskom štandu nerijetko postaje početak novog projekta i dugoročnog poslovnog partnerstva.

HETECH Trend Kft. projektira i realizira suvremene sustave za mljevenje i miješanje namijenjene stočarskim farmama. Naša rješenja omogućuju ekonomičnu, preciznu i pouzdanu proizvodnju vlastite stočne hrane – od manjih obiteljskih gospodarstava do velikih stočarskih sustava.

Ne proizvodimo samo strojeve – stvaramo kompletna tehnološka rješenja koja se dugoročno mogu prilagođavati razvoju i rastu naših Partnera.

Od vlastitih žitarica do gotove stočne hrane

Jedna od važnih konkurentskih prednosti suvremenog stočarstva jest mogućnost korištenja vlastitih sirovina.

Naši sustavi omogućuju da žitarice proizvedene na gospodarstvu, od prijema i skladištenja pa sve do proizvodnje gotove stočne hrane, prolaze kroz jedinstven i međusobno usklađen tehnološki proces.

Pravilnim skladištenjem čuva se kvaliteta sirovina, dok automatsko doziranje prema zadanoj recepturi i precizno miješanje omogućuju proizvodnju ujednačene i kvalitetne stočne hrane prilagođene potrebama pojedinih kategorija životinja.

Individualno projektiranje – investicija za budućnost

Svaki sustav projektiramo prema konkretnim potrebama i uvjetima pojedine farme.

Prilikom dimenzioniranja tehnologije ne uzimamo u obzir samo trenutačni proizvodni kapacitet, već i mogućnosti budućeg proširenja. Iskustvo pokazuje da pravilno dimenzioniran sustav s određenom rezervom kapaciteta dugoročno predstavlja ekonomičnije rješenje od tehnologije koju je kasnije potrebno dodatno i često skupo proširivati.

Prednosti naših rješenja:

• individualno projektiranje tehnologije,
• modularno proširivi sustavi,
• energetski učinkovito poslovanje,
• automatizirana proizvodnja prema zadanim recepturama,
• industrijska oprema projektirana za dugotrajan rad.

Tehnološki proces

1. Prijem sirovina

Prijemni dio sustava uvijek se prilagođava uvjetima i mogućnostima konkretnog objekta.

Prijemni koš može biti izveden od čelika ili kao armiranobetonska prijemna jama, uz mogućnost ugradnje transportnog sustava s frekvencijskim pretvaračem koji omogućuje prilagodbu različitim vrstama žitarica i nusproizvoda različitih karakteristika i nasipnih gustoća.

2. Skladištenje i transport materijala

Žitarice se mogu skladištiti u metalnim silosima ili spremnicima izrađenima od materijala ojačanih vlaknima.

Automatski lančani transporteri, motorni zasuni i pužni transporteri za pražnjenje omogućuju učinkovito, pouzdano i kontrolirano kretanje materijala kroz sustav.

3. Precizno doziranje

Računalni sustav upravljanja automatski dozira pojedine sirovine prema unaprijed definiranoj recepturi.

Ugrađeni sustav vaganja i senzori razine omogućuju precizno doziranje te doprinose sigurnom i pouzdanom radu cjelokupne tehnologije.

4. Mljevenje

Ovisno o tehnološkim zahtjevima, sustav može biti opremljen:

• mlinom čekićarom,
• disk mlinom,
• valjčanim mlinom.

Na taj način moguće je odabrati odgovarajuću tehnologiju i veličinu čestica u skladu s vrstom sirovine, potrebama životinja i zahtjevima konačnog proizvoda.

5. Homogeno miješanje

Samljevene žitarice, premiksi i ostale komponente sjedinjuju se u visokopreciznoj miješalici.

Naši sustavi mogu se dodatno opremiti i tehnologijom za doziranje tekućih komponenti, primjerice:

• masti,
• ulja i drugih tekućih dodataka,
• aminokiselina u tekućem obliku.

Cilj je postići što ravnomjerniju raspodjelu svih komponenti i konstantnu kvalitetu gotove stočne hrane.

6. Manipulacija gotovim proizvodom

Nakon završetka procesa miješanja gotova stočna hrana transportira se u spremnike gotovog proizvoda.

Iz spremnika se gotov proizvod može pouzdano i uz minimalno zadržavanje materijala transportirati pužnim ili drugim transportnim sustavima izravno prema sustavu hranidbe ili na transportno vozilo.

Automatizacija i upravljanje

Svaki naš sustav opremljen je individualno projektiranim elektro-upravljačkim ormarom i odgovarajućim sustavom upravljanja.

Operater može u stvarnom vremenu pratiti mase, doziranje i rad tehnoloških uređaja, dok automatizirani sustav upravljanja omogućuje kontinuiranu, sigurnu i pouzdanu proizvodnju.

Zašto HETECH?

Kompletno rješenje iz jednog izvora

• Tehnološko projektiranje
• Proizvodnja strojeva
• Elektro-upravljanje i automatizacija
• Montaža na lokaciji
• Puštanje u pogon
• Servis i tehnička podrška

Našim Partnerima ne isporučujemo samo pojedinačne strojeve, već kompletne sustave za proizvodnju stočne hrane, koji objedinjuju pouzdanu mehanizaciju, suvremenu automatizaciju i mogućnost budućeg proširenja.

HETECH Trend Kft. – Učinkovita tehnologija u službi suvremenog stočarstva.

Tri četvrtine gospodarske štete koju u Europskoj uniji uzrokuju klimatske katastrofe nije pokriveno osiguranjem. U nekim zemljama osiguravatelji pokrivaju manje od pet posto gubitaka. Razlika između onoga što prirodne katastrofe unište i onoga što police osiguranja isplate u Bruxellesu ima svoj naziv: jaz u zaštiti od klimatskih rizika. To više nije tek tehnička fusnota. Postaje jedno od ključnih fiskalnih pitanja desetljeća.

Brojke objašnjavaju zašto. Prema podacima Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA), svaka od protekle četiri godine nalazi se među pet najskupljih godina po klimatskim gubicima u Europi od 1980. godine. Prema istraživanju Eurobarometra iz 2025., samo 17 posto Europljana ima osiguranje imovine od šteta nastalih prirodnim katastrofama. Mnogi koji misle da su osigurani zapravo nisu. Osiguravatelji to nazivaju iluzijom osiguranja – situacijom u kojoj složeni uvjeti polica navode kućanstva da vjeruju kako su zaštićena, dok su ključni rizici zapravo isključeni sitnim slovima

Osiguravatelj posljednje instance

Kada privatno osiguranje zakaže, netko ipak mora platiti obnovu. Sve češće taj netko postaje država.

„Za vlade jaz u zaštiti često znači sve veći pritisak da preuzmu ulogu osiguravatelja posljednje instance.”

— Petra Hielkema, predsjednica EIOPA-e

Petra Hielkema, predsjednica EIOPA-e, upozorila je u travnju da jaz u zaštiti prelazi granice država, sektora i institucija. „Za vlade jaz u zaštiti često znači sve veći pritisak da preuzmu ulogu osiguravatelja posljednje instance. To znatno opterećuje javne financije, osobito kako katastrofe postaju sve češće i razornije. Kada su fiskalni kapaciteti rastegnuti do krajnjih granica, smanjuje se mogućnost ulaganja u dugoročnu prevenciju, čime nastaje začarani krug”, rekla je.

Takva uloga ima svoju cijenu. Svaki euro koji država potroši na obnovu nakon katastrofe euro je manje za pripremu na sljedeću. Ekonomisti bruxelleskog think tanka Bruegel taj rezultat opisuju kao začarani krug. Slaba pokrivenost osiguranjem prisiljava javne proračune da preuzmu troškove štete, a zatim ostaje manje novca za obranu od poplava, sustave ranog upozoravanja i infrastrukturu otpornu na sušu, koji su mogli ograničiti štetu.

Moglo bi vas zanimati

Vatrogasne ekipe diljem Europe pomažu Belgiji i Španjolskoj

Takav obrazac već ima poznate posljedice. Nedovoljna ulaganja u hidrotehničku infrastrukturu pogoršala su štete od poplava u španjolskoj regiji Valencia 2024. godine. U Njemačkoj je iste godine rascjepkana razmjena podataka između nadležnih tijela značila da sustavi ranog upozoravanja tijekom teških poplava nisu pravodobno doprli do stanovništva. Nijedan od tih propusta nije bio neizbježan. Oba su bila skupa.

Za kućanstva jedna poplava ili šumski požar mogu značiti godine financijskih poteškoća. Za mala poduzeća, koja su okosnica brojnih regionalnih gospodarstava, nedovoljno osiguranje može odlučiti hoće li se poduzeće nakon katastrofe ponovno otvoriti ili trajno zatvoriti. Njemačko udruženje osiguravatelja upozorilo je da bi premije osiguranja imovine u idućem desetljeću mogle biti dvostruko veće zbog sve brojnijih šteta povezanih s klimatskim promjenama. Time bi osiguranje moglo postati još manje dostupno upravo onima kojima je najpotrebnije.

Dva stupa, jedan jaz

EIOPA i Europska središnja banka (ECB) zajednički su predložile način za smanjenje tog jaza. Plan se temelji na dva stupa: javno-privatnom europskom sustavu reosiguranja kojim bi se rizici zajednički raspodijelili među državama članicama te europskom fondu za katastrofe radi koordinacije javnog upravljanja rizicima. Nijedan od tih mehanizama još ne postoji. Za oba bi bio potreban politički dogovor koji zasad nije postignut.

Istraživači Bruegela podržavaju osnivanje europskog fonda za prirodne katastrofe u kombinaciji sa zaštitnim mehanizmom temeljenim na zajmovima vrijednim od deset do šezdeset pet milijardi eura. Tvrde da bi to omogućilo Europskoj uniji raspodjelu klimatskog rizika diljem Unije, uz ograničavanje tereta koji pada na porezne obveznike. Također zagovaraju jasnije granice bezuvjetnih državnih naknada nakon katastrofa, uz uvjet da se sredstva za obnovu vežu uz načelo „obnoviti bolje nego prije”, kako se obnovom ne bi ponovno stvarale iste ranjivosti.

Što planira Bruxelles

Europska komisija ne kreće od nule. Dijalog o klimatskoj otpornosti, koji se provodio od 2022. do 2024. godine, već je rezultirao izvješćem o smanjenju jaza u zaštiti. Njegov nasljednik, novi Europski okvir za klimatsku otpornost i upravljanje rizicima, trenutačno prolazi procjenu učinka nakon što je prošle godine završeno javno savjetovanje. Komisija očekuje njegovo usvajanje u drugoj polovici 2026. godine.

Hoće li taj okvir otići toliko daleko koliko zagovaraju EIOPA, ECB i Bruegel, zasad ostaje otvoreno pitanje. Sudionici savjetovanja Komisije tražili su dugoročno financiranje prilagodbe klimatskim promjenama te ugradnju otpornosti već u samu koncepciju javne potrošnje i javne nabave – zahtjeve koji gotovo doslovno odražavaju prijedloge ekonomista. Ono što zasad nedostaje jest čvrsta obveza u vezi sa samim sustavom reosiguranja, koji EIOPA i ECB smatraju ključnim elementom za smanjenje jaza.

„Postoje klimatski rizici koje privatna tržišta sama ne mogu apsorbirati jer su preveliki, previše međusobno povezani ili previše složeni.”

Osiguravatelji sa svoje strane inzistiraju na tome da trebaju ostati prva linija obrane, a ne posljednja. No čak i njihov vlastiti regulator priznaje da privatna tržišta ne mogu sama preuzeti svaki rizik. „Postoje klimatski rizici koje privatna tržišta sama ne mogu apsorbirati jer su preveliki, previše međusobno povezani ili previše složeni”, rekla je Hielkema.

Prema njezinim riječima, zatvaranje tog jaza u konačnici će ovisiti o odlukama političkih čelnika u Bruxellesu i nacionalnim glavnim gradovima, a ne samo o osiguravateljima.

Europski poljoprivrednici trenutno uživaju tek krhku dozu sigurnosti. Prema Kratkoročnim izgledima za poljoprivredna tržišta EU, koje je u srpnju objavila Europska komisija, poljoprivredni sektor u Europskoj uniji tijekom 2026. godine pokazuje široku otpornost. Ipak, velika neizvjesnost oko cijena energije, visoki troškovi proizvodnje gnojiva, bolesti životinja te rizici povezani s vremenskim prilikama ozbiljno pritišću profitabilnost proizvođača.

U 2026. godini očekuje se rast proizvodnje uljarica, mlijeka, svinjskog i peradarskog mesa. Proizvodnja žitarica trebala bi ostati približno na razini petogodišnjeg prosjeka, dok se očekuje pad proizvodnje goveđeg, ovčjeg i kozjeg mesa, šećera te maslinovog ulja.

Znak upozorenja

Prava opasnost ne krije se u samim proizvodnim brojkama, već u onome što se događa u pozadini. Poljoprivrednici se suočavaju sa sve višim troškovima proizvodnje, ponajprije energije i gnojiva, što bi se s vremenom moglo preliti na potrošače kroz rast cijena hrane.

Kako se navodi u izvješću:

„Kratkoročni izgledi za poljoprivredna tržišta Europske unije u 2026. godini ostaju stabilni unatoč postojećim i novim izvorima neizvjesnosti te sve većem pritisku rastućih ulaznih troškova na profitne marže proizvođača.”

Cijene gnojiva postaju ključni problem

Cijene umjetnih gnojiva postale su jedan od najvećih izazova europske poljoprivrede.

U travnju 2026. cijene dušičnih gnojiva u Europskoj uniji bile su 72 % više nego 2024. godine. Tijekom svibnja pojavili su se prvi znakovi stabilizacije, a u lipnju je zabilježeno blago pojeftinjenje. Unatoč tome, sredinom lipnja cijene su i dalje bile 56 % više nego 2024. godine.

Europska komisija navodi kako je dostupnost, odnosno priuštivost gnojiva tijekom ožujka i travnja pala na razine kakve su posljednji put zabilježene tijekom energetske krize 2022. godine. To je posebno zabrinjavajuće jer su gnojiva ključna za postizanje visokih prinosa i kvalitetne proizvodnje usjeva.

Gnojiva su ključna za postizanje visokih prinosa i dobre kvalitete usjeva. Odgođena kupnja ili smanjena primjena gnojiva mogla bi se negativno odraziti kasnije tijekom vegetacijske sezone.

Ozimi usjevi uglavnom su bili manje pogođeni jer su zalihe gnojiva nabavljene prije kraja 2025. godine bile dovoljne, iako su pojedini proizvođači ipak smanjili količinu primijenjenog gnojiva u završnoj fazi uzgoja. Posljedica toga je niži sadržaj proteina u požnjevenom zrnu.

Veću zabrinutost izazivaju proljetni i ljetni usjevi, osobito kukuruz, kod kojeg bi zbog smanjene gnojidbe mogli biti ostvareni niži prinosi i slabija kvaliteta.

Cijene hrane mogle bi rasti

Gospodarsko okruženje i dalje je izazovno. Očekuje se da će realni rast BDP-a Europske unije u 2026. godini iznositi 1,1 %, dok bi inflacija mogla dosegnuti 3,1 %.

Europska komisija porast inflacije povezuje s višim cijenama nafte i prirodnog plina nakon izbijanja rata na Bliskom istoku.

Iako cijene hrane zasad rastu umjerenim tempom, izvješće upozorava da terminska tržišta poljoprivrednih roba upućuju na daljnji rast cijena sve do sredine 2027. godine.

Razlog tome je spor prijenos povećanih troškova energije, prijevoza i ostalih proizvodnih inputa kroz cijeli prehrambeni lanac – od poljoprivrednih gospodarstava, preko prerađivačke industrije i trgovine, pa sve do krajnjih potrošača.

Kako se navodi u izvješću:

„Pristupačnost hrane predstavlja najvažniji izazov za sigurnost opskrbe hranom u Europskoj uniji.”

Povjerenje potrošača vjerojatno će ostati slabo i nestabilno do kraja 2026. godine, ponajprije zbog rasta cijena hrane i nove neizvjesnosti na energetskom tržištu.

Rast proizvodnje uljarica, pad proizvodnje šećera

Uljarice su među sektorima s najboljim izgledima za rast.

Proizvodnja uljane repice, soje i suncokreta u Europskoj uniji tijekom gospodarske godine 2026./2027. trebala bi dosegnuti 32,7 milijuna tona, što predstavlja rast od 3,1 % u odnosu na prethodnu godinu te 5,3 % iznad petogodišnjeg prosjeka.

Takav rezultat prvenstveno je posljedica povećanja zasijanih površina i boljih prinosa suncokreta.

Očekuje se i povećanje proizvodnje biljnih ulja, dok bi proizvodnja uljnih pogača mogla dosegnuti rekordnih 30,4 milijuna tona.

S druge strane, proizvodnja šećera kreće se u suprotnom smjeru.

Procjenjuje se da će proizvodnja šećera u EU tijekom 2026./2027. godine iznositi 14,1 milijun tona, što je 15 % manje nego godinu ranije te 13 % ispod petogodišnjeg prosjeka.

Glavni razlog pada je smanjenje površina pod šećernom repom nakon što su rekordno visoke cijene šećera oslabile, dok su troškovi proizvodnje nastavili rasti.

Proizvodnja maslinovog ulja

Očekuje se da će proizvodnja maslinovog ulja u Europskoj uniji tijekom proizvodne godine 2025./2026. ostati ispod 2,1 milijuna tona. To predstavlja pad od približno 5 % u odnosu na prethodnu godinu, iako je proizvodnja i dalje iznad petogodišnjeg prosjeka.

Španjolska, najveći proizvođač maslinovog ulja u Europskoj uniji, početkom 2026. godine bila je pogođena obilnim oborinama, što je negativno utjecalo na kvalitetu uroda.

Niže cijene donose stabilizaciju

Nakon prethodnog pada cijena, od kraja travnja tržište se stabiliziralo na nižim razinama.

Niže cijene trebale bi povećati konkurentnost izvoza maslinovog ulja iz Europske unije, pa se očekuje rast izvoza od oko 6 % u odnosu na prethodnu godinu.

Istodobno bi se uvoz mogao povećati za 24 %, ponajprije zbog povoljnijih cijena maslinovog ulja iz Tunisa.

Mješoviti izgledi za sektor mesa

Izgledi za mesni sektor razlikuju se ovisno o vrsti proizvodnje.

Proizvodnja svinjskog mesa trebala bi ostati uglavnom stabilna, uz očekivani rast od 0,3 % tijekom 2026. godine.

Proizvodnja peradarskog mesa trebala bi nastaviti pozitivan trend te porasti za 1,4 %.

S druge strane, proizvodnja goveđeg mesa mogla bi se smanjiti za 2,2 %, prvenstveno zbog daljnjeg smanjenja broja krava u Europskoj uniji.

Očekuje se da će cijene goveđeg mesa ostati na relativno visokim razinama, dok bi izvoz mogao pasti, a uvoz porasti.

Proizvodnja ovčjeg i kozjeg mesa također bi mogla pasti, i to za 4,4 %. Glavni razlozi su smanjenje stočnog fonda te sve češća pojava bolesti životinja.

Otpornost uz vrlo malo prostora za pogreške

Izvješće pokazuje da europska poljoprivreda i dalje uspijeva proizvoditi, izvoziti i prilagođavati se promjenama. Istodobno jasno upozorava koliko je poljoprivredni sektor postao osjetljiv na čimbenike koji dolaze izvan samih poljoprivrednih gospodarstava.

Neizvjesnost vezana uz globalne cijene energije, dostupnost i cijenu gnojiva, poremećaje u međunarodnoj trgovini te vremenske prilike u ključnim izvoznim zemljama i dalje predstavlja ozbiljan rizik.

Kako bi odgovorila na aktualne izazove, Europska komisija je 19. svibnja usvojila Akcijski plan za gnojiva, čiji je cilj olakšati nabavu gnojiva u kratkom roku te dugoročno povećati otpornost i održivost europske poljoprivrede.

Za sada izgledi za poljoprivredu Europske unije ostaju dovoljno stabilni da nema razloga za uzbunu. Međutim, prostor za sigurnost sve je manji. Ako se energetska tržišta ne stabiliziraju, cijene gnojiva ponovno porastu ili vremenske prilike postanu nepovoljnije, današnja relativno povoljna prognoza mogla bi se već tijekom 2027. godine pretvoriti u ozbiljan izazov, kako za europske poljoprivrednike, tako i za potrošače.

Uspješna žetva sama po sebi još ne jamči da će se proizvedena žitarica i nekoliko mjeseci kasnije moći prodati u jednakoj kvaliteti. Nakon žetve zrno je izloženo biološkim i fizikalnim procesima koji bez odgovarajuće kontrole mogu uzrokovati gubitak mase, smanjenje kvalitete, pojavu skladišnih štetnika, razvoj plijesni, pa čak i stvaranje mikotoksina.

U Srednjoj Europi poseban izazov predstavlja činjenica da žitarice često ulaze u silose pri visokim temperaturama, čak između 25 i 35 °C, dok već nekoliko tjedana kasnije mogu nastupiti hladne noći i velike dnevne temperaturne oscilacije. Vruća ljeta, povremeno visoka vlažnost zraka i brzo jesensko zahlađenje, karakteristični za ovu regiju, povećavaju opasnost od temperaturnih razlika unutar silosa i migracije vlage.

Skladištenje stoga nije pasivno čekanje, već kontinuirano upravljan tehnološki proces.

1. U silos smiju dospjeti samo žitarice odgovarajućeg stanja

Prvi uvjet sigurnog skladištenja jest kontrola robe prije prihvata i tijekom uskladištenja.

Kod svake dopremljene partije preporučljivo je provjeriti:

• sadržaj vlage;
• temperaturu žitarica;
• udio loma i oštećenih zrna;
• količinu prašine, pljeve i drugih nečistoća;
• moguću prisutnost skladišnih štetnika;
• prisutnost ustajalog, fermentiranog ili pljesnivog mirisa;
• promjenu boje i opće stanje zrna.

Nije dovoljno zaključke donositi na temelju samo jednog uzorka. Sadržaj vlage i količina nečistoća u žitaricama koje dolaze iz kombajna ili prijevoznog vozila mogu se znatno razlikovati čak i unutar jednog tereta. Za pouzdan rezultat potrebno je uzeti uzorke na više mjesta i izraditi zajednički, reprezentativni uzorak.

Šarže različitog sadržaja vlage, kvalitete ili stupnja zaraženosti ne bi trebalo nekontrolirano miješati. Samo jedno vlažnije ili zaraženo žarište može pokrenuti probleme u cijelom silosu.

2. Sadržaj vlage određuje bezbjedno vrijeme skladištenja

Bezbjednost skladištenja žitarica ne određuje samo sadržaj vlage, već njegov zajednički učinak s temperaturom i planiranim trajanjem skladištenja.

Što su žitarice toplije i vlažnije, to se brže:

• odvija disanje zrna;
• razmnožavaju mikroorganizmi;
• razvijaju skladišni štetnici;
• može se pojaviti samozagrijavanje;
• pogoršava nutritivna i tehnološka kvaliteta.

Ciljana vrijednost potrebna za dugotrajno skladištenje ovisi o vrsti žitarice, njezinoj namjeni, čistoći i temperaturi. Kao opća orijentacijska vrijednost, pšenica i ječam obično se mogu sigurnije skladištiti pri sadržaju vlage od približno 14–14,5 % ili manje. Za dugotrajno skladištenje kukuruza često je potrebno postići vrijednost od približno 13–14 %, dok uljarice, primjerice uljana repica, zahtijevaju još niži sadržaj vlage.

Međutim, navedene vrijednosti nisu stroge granice koje vrijede u svim situacijama. Kod toplih žitarica sigurno vrijeme skladištenja može biti kraće čak i kada je sadržaj vlage unutar uobičajeno prihvatljivog raspona. Za sjemensku robu, pivarski ječam ili sirovine za prehrambenu industriju mogu vrijediti dodatni i stroži zahtjevi kvalitete.

Vlažnije partije stoga treba prve osušiti, ohladiti ili preraditi.

3. Žitarice treba očistiti prije uskladištenja

Prašina, loma, pljeva i druge lake nečistoće opasne su iz više razloga.

Takve primjese:

• ometaju ravnomjeran prolazak zraka;
• mogu stvarati zbijena i slabo prozračena žarišta;
• mogu imati povećanu mikrobiološku aktivnost;
• stvaraju povoljnije uvjete za razvoj štetnika;
• povećavaju opasnost od samozagrijavanja.

Tijekom punjenja u sredini silosa često nastaje takozvana jezgra nečistoća, u kojoj se nakuplja veća količina prašine i oštećenih zrna. Taj se dio slabije prozračuje i zato se lakše zagrijava.

Čišćenje stoga nije samo estetsko ili ekonomsko pitanje, već jedan od osnovnih uvjeta sigurnog prozračivanja i hlađenja.

4. Toplo uskladištene žitarice treba što prije ohladiti

Tijekom ljetne žetve u Srednjoj Europi žitarice često ulaze u silose iznimno tople. Ako ostanu u takvom stanju, ubrzavaju se disanje zrna, razvoj štetnika i mikrobiološka aktivnost.

Za većinu skladišnih štetnika posebno je povoljna temperatura između 25 i 30 °C. Prema sažetku FAO-a, razvoj brojnih skladišnih štetnika moguć je pri temperaturama od približno 17 do 35 °C, dok je optimalno područje često oko 30 °C. Ispod 20 °C njihovo se razmnožavanje znatno usporava, a pri temperaturama oko 10 °C njihova se aktivnost snažno smanjuje.

Hlađenje žitarica stoga treba započeti po mogućnosti odmah nakon uskladištenja. Cilj nije nužno postići vrlo nisku temperaturu u samo jednom koraku, već postupno:

1. ukloniti visoku temperaturu nastalu tijekom žetve;
2. ohladiti žitarice na približno 15 °C ili niže;
3. tijekom jeseni i zime dodatno smanjivati temperaturu, ako to dopuštaju vrsta robe i primijenjena tehnologija.

Prema stručnim preporukama, rano započeto hlađenje ujednačava temperaturne razlike unutar silosa, smanjuje preraspodjelu vlage i produljuje sigurno vrijeme skladištenja.

5. Prozračivanje nije isto što i sušenje

Česta je pogreška pretpostaviti da ventilator za prozračivanje silosa u svim okolnostima može previše vlažne žitarice dovesti u sigurno stanje.

Primarna svrha prozračivanja uglavnom je:

• regulacija temperature žitarica;
• ujednačavanje temperaturnih razlika;
• smanjenje migracije vlage;
• sprječavanje nastanka toplih žarišta.

Za sušenje mogu biti potrebne veće količine zraka, odgovarajući vremenski uvjeti ili zasebna sušara. Prozračivanje previše vlažne robe slabim protokom zraka može biti opasno jer se proces sušenja presporo kreće kroz masu žitarica.

Prije početka prozračivanja stoga je potrebno poznavati:

• temperaturu žitarica i vanjskog zraka;
• relativnu vlažnost vanjskog zraka;
• sadržaj vlage u žitaricama;
• stvarni kapacitet ventilatora;
• visinu sloja žitarica i njegov otpor prolasku zraka.

Prozračivanje toplim i vlažnim dnevnim zrakom u pojedinim slučajevima ne hladi robu, nego je može dodatno zagrijati ili ovlažiti. U Srednjoj Europi hladniji noćni i rani jutarnji sati uglavnom su povoljniji za hlađenje okolnim zrakom.

Ako je vanjski zrak dulje vrijeme previše topao ili vlažan, hlađenje agregatom žitarica može predstavljati rješenje koje je manje ovisno o vremenskim uvjetima.

6. Temperatura se ne smije mjeriti samo na vrhu silosa

Temperatura uskladištenih žitarica nije jednaka u svim dijelovima silosa. Opasno zagrijavanje obično započinje kao lokalno žarište.

Za odgovarajuću kontrolu potrebni su temperaturni mjerni kabeli postavljeni na više visina i na više mjesta. Osim samih izmjerenih vrijednosti, jednako je važno pratiti i njihovu promjenu.

Znak upozorenja može biti:

• trajno zagrijavanje jedne mjerne točke;
• temperatura koja odstupa od vrijednosti okolnih senzora;
• brzo povećanje temperature tijekom nekoliko dana;
• pojava vlage u gornjem dijelu silosa;
• ustajao ili slatkast miris;
• kondenzacija;
• pojava skladišnih štetnika;
• stvaranje pokorice ili sljepljivanje površinskog sloja.

Jedno mjerenje daje samo trenutačnu sliku stanja. Redovito bilježeni niz podataka, međutim, pokazuje trend koji se počinje razvijati. Redovito praćenje temperature i sadržaja vlage uskladištenih žitarica pomaže u ranom otkrivanju skladišnih štetnika, prodora vode ili žarišta kvarenja.

7. Jesensko zahlađenje posebno je opasno

Jedan od najvažnijih rizika skladištenja u Srednjoj Europi jest temperaturna razlika između ljeti toplo uskladištenih žitarica i stijenke silosa koja se u jesen brzo hladi.

Kada se vanjski zrak ohladi:

• žitarice uz stijenku silosa brže se hlade;
• središnja masa žitarica i dalje ostaje topla;
• topli zrak struji prema gore kroz sredinu silosa;
• u gornjem, hladnijem sloju može doći do kondenzacije vlage.

Zbog toga se u gornjem središnjem dijelu silosa mogu pojaviti ovlaživanje, stvaranje pokorice, razvoj plijesni i žarišta kvarenja, čak i ako je prosječni sadržaj vlage pri uskladištenju bio odgovarajući.

Najvažniji način sprječavanja migracije vlage jest ravnomjerno hlađenje cjelokupne mase žitarica. Stručne smjernice stoga preporučuju da temperatura uskladištenih žitarica prati sezonsko vanjsko zahlađenje i da se ne dopusti dugotrajna velika temperaturna razlika između pojedinih dijelova silosa.

8. Silos treba redovito i vizualno pregledavati

Digitalni mjerni sustav pruža veliku pomoć, ali ne može u potpunosti zamijeniti pregled na lokaciji.

Redovito treba provjeravati:

• krov silosa i krovne ventilacijske otvore;
• tragove prodora vode;
• spojeve i izolaciju;
• ventilatore i zračne kanale;
• miris zraka koji izlazi iz silosa;
• površinu žitarica;
• pojavu insekata ili glodavaca u okolini silosa;
• stanje električne opreme.

Površina žitarica po mogućnosti treba biti ravna. Šiljasta ili stožasta površina te nečistoće nakupljene u sredini mogu ometati ravnomjeran protok zraka.

Ulazak u silos, međutim, može predstavljati ozbiljnu životnu opasnost. Uključena oprema za pražnjenje, pucanje pokorice, urušavanje zida žitarica ili nedostatak kisika mogu u nekoliko sekundi dovesti do tragedije. U silos se smije ulaziti isključivo prema propisanom postupku zaštite na radu, uz isključenu i zaključanu opremu, odgovarajuće osiguranje i stalni nadzor.

9. Pojavu skladišnih štetnika treba rano prepoznati

Pojava štetnika uglavnom se ne događa preko noći. Izvor zaraze mogu biti:

• ostaci žitarica iz prethodne godine;
• nedovoljno očišćena transportna oprema;
• prašina koja je ostala u pukotinama silosa;
• već zaražena dopremljena šar;
• populacija skladišnih štetnika prisutna u okolini.

Prije uskladištenja potrebno je temeljito očistiti svaki silos, prihvatnu jamu, elevator, transporter i pužni transporter. Čak i nekoliko kilograma zaražene prašine ili ostataka žitarica u praznom skladištu može biti dovoljno za ponovnu zarazu nove robe.

Hlađenje je važan dio integrirane zaštite od skladišnih štetnika, ali u slučaju ozbiljne zaraze ne može nužno zamijeniti stručnu primjenu odgovarajućih sredstava. Fumigaciju smije obavljati isključivo stručno osposobljena i ovlaštena osoba.

10. Plijesan i mikotoksini nisu samo problem na polju

Dio kontaminacije mikotoksinima može nastati još na polju, ali nepravilno skladištenje može dodatno pogoršati stanje i pogodovati razvoju određenih skladišnih plijesni.

Posebno su rizični:

• visok sadržaj vlage;
• tople žitarice;
• kondenzirana voda;
• prodor oborinske vode;
• loša raspodjela zraka;
• velik udio lomljenog zrna i prašine;
• toplo žarište koje je dugo ostalo neprimijećeno.

Pljesnive žitarice ili žitarice kontaminirane mikotoksinima ne mogu se naknadnim hlađenjem vratiti u prvobitno stanje. Hlađenje i sušenje stoga su prvenstveno preventivne tehnologije.

11. Za svaki silos preporučljivo je voditi evidenciju skladištenja

Jedan od najjednostavnijih i najkorisnijih elemenata dobre skladišne prakse jest precizna dokumentacija.

U evidenciju skladištenja preporučljivo je unositi:

• datum uskladištenja;
• vrstu i podrijetlo žitarica;
• uskladištenu količinu;
• sadržaj vlage;
• temperaturu pri uskladištenju;
• podatke o čišćenju i sušenju;
• rezultate mjerenja temperature;
• vrijeme rada ventilatora;
• vremenske uvjete;
• rezultate uzorkovanja;
• moguću pojavu štetnika;
• sve provedene intervencije.

Takva dokumentacija ne pomaže samo u prepoznavanju problema, već može predstavljati važan dokaz u slučaju reklamacije, spora u vezi s kvalitetom ili inspekcijskog nadzora.

Sezonski plan kontrole za područje Srednje Europe

Neposredno nakon žetve

• Izmjeriti sadržaj vlage i temperaturu žitarica.
• Provesti čišćenje i, prema potrebi, sušenje.
• Što prije započeti hlađenje tople robe.
• Često provjeravati temperaturne senzore.
• Odvojeno skladištiti partije različite kvalitete.

Krajem ljeta

• Tražiti moguća topla žarišta.
• Pojačano pratiti aktivnost skladišnih štetnika.
• Iskoristiti hladnije noći za prozračivanje.
• Pri visokoj vanjskoj vlažnosti ventilatore uključivati oprezno i promišljeno.

U jesen

• Postupno i ravnomjerno hladiti masu žitarica.
• Redovito pregledavati gornji dio silosa.
• Sprječavati kondenzaciju i migraciju vlage.
• Provjeravati prodor vode i moguća oštećenja krova.

Zimi

• Održavati nisku temperaturu ohlađenih žitarica.
• Izbjegavati nepotrebno prozračivanje.
• Istražiti svaki mjerni položaj na kojem temperatura naglo raste.
• Kontrolirati mogući prodor snijega i oborina.

U proljeće

• Pratiti brzinu zagrijavanja.
• Pratiti temperaturne razlike između stijenke silosa i mase žitarica.
• Kod duljeg skladištenja održavati hladno stanje koliko god je to moguće.
• Planirati odgovarajući redoslijed prodaje ili pražnjenja silosa.

Deset osnovnih pravila sigurnog skladištenja

1. Uskladištavati samo čiste i pregledane žitarice.
2. Poznavati sadržaj vlage i temperaturu svake partije.
3. Vlažnije žitarice bez odgađanja osušiti ili na drugi način obraditi.
4. Toplo uskladištene žitarice ohladiti što je prije moguće.
5. Ventilatore ne uključivati isključivo prema vremenskom programu, već i prema stanju vanjskog zraka.
6. Temperaturu mjeriti na više mjesta i na više visina.
7. Pratiti ne samo trenutačnu vrijednost, već i njezinu promjenu.
8. Spriječiti jesensku migraciju vlage i kondenzaciju.
9. Redovito kontrolirati tehničko i higijensko stanje silosa.
10. Dokumentirati sva mjerenja i provedene intervencije.

Zaključak

Vrijednost žitarica uskladištenih u silosu ne određuje se samo u trenutku žetve. Regulacija temperature, prozračivanje, kontrola i dokumentiranje tijekom sljedećih mjeseci jednako su važni.

U Srednjoj Europi najveću opasnost često predstavlja zajednički učinak toplo uskladištenih žitarica, ljetne aktivnosti skladišnih štetnika, povremeno visoke vlažnosti zraka i brzog jesenskog zahlađenja. Odgovarajućim čišćenjem, sušenjem, hlađenjem i redovitom kontrolom temperature većina problema može se spriječiti prije nego što nastane.

Najvažnije osnovno načelo je jednostavno:

Žitarice nije dovoljno samo uskladištiti. Njihovo se stanje mora nadzirati i kontrolirati tijekom cijelog razdoblja skladištenja.

Suvremeni sustavi za praćenje temperature, prozračivanje i hlađenje žitarica ne štite samo kvalitetu robe, već i cjelogodišnji rad i prihode poljoprivrednog proizvođača.

Vrijednosti sadržaja vlage namjerno su navedene kao orijentacijski rasponi jer sigurna granica ovisi o vrsti proizvoda, duljini skladištenja, temperaturi i kasnijoj namjeni.

Svjetska poljoprivreda tijekom posljednjih desetljeća doživjela je značajan razvoj. Međutim, uz povećanje prinosa, očuvanje kvalitete proizvedenih žitarica nakon žetve predstavlja sve veći izazov.

Skladištenje žitarica danas više nije samo logistički zadatak. Kvaliteta skladištenja izravno utječe na tržišnu vrijednost proizvoda, mogućnosti izvoza, sigurnost hrane te, u konačnici, na profitabilnost poljoprivredne proizvodnje.

Kao posljedica klimatskih promjena, u velikom dijelu Europe – pa tako i u Mađarskoj – sve su češća vruća ljeta, dugotrajni toplinski valovi i ekstremni vremenski uvjeti. Oni znatno povećavaju rizik od gubitaka tijekom skladištenja.

U takvim uvjetima suvremeno hlađenje žitarica više nije luksuz, već tehnologija koja omogućuje očuvanje kvalitete proizvoda i značajno smanjenje gospodarskih gubitaka.

Što se događa sa žitaricama tijekom skladištenja?

Mnogi smatraju da su požnjevene žitarice „neživ” proizvod. Međutim, svako pojedino zrno i dalje je biološki aktivno.

Zrno žitarice:

• diše;
• proizvodi toplinu;
• otpušta vlagu;
• kontinuirano prolazi kroz biološke promjene.

Ako temperatura u skladištu raste, ti se procesi ubrzavaju.

Posljedice mogu biti:

• gubitak mase;
• smanjenje nutritivne i uporabne vrijednosti;
• razvoj plijesni;
• pojava mikotoksina;
• infestacija skladišnim štetnicima;
• samozagrijavanje;
• u ekstremnim slučajevima čak i samozapaljenje.

Gubici tijekom skladištenja često nisu odmah vidljivi, ali ipak svake godine mogu uzrokovati značajan gubitak prihoda.

Zašto je temperatura ključna?

Temperatura je najvažniji čimbenik skladištenja žitarica koji se može kontrolirati.

Već razlika od nekoliko Celzijevih stupnjeva može značajno utjecati na:

• brzinu razvoja skladišnih štetnika;
• razmnožavanje plijesni;
• intenzitet disanja zrna;
• migraciju vlage;
• brzinu pogoršanja kvalitete.

Kada se temperatura žitarica snizi ispod 12–15 °C, većina problema povezanih sa skladištenjem znatno se smanjuje.

Načelo rada sustava za hlađenje žitarica

Uređaj za hlađenje žitarica dovodi u uskladištenu robu zrak kontrolirane temperature i vlažnosti.

Kao rezultat toga:

• temperatura u silosu postaje ujednačena;
• uklanjaju se lokalna žarišta povišene temperature;
• smanjuje se opasnost od kondenzacije;
• usporavaju se biološki procesi.

Tehnologija se može primjenjivati neovisno o vremenskim uvjetima, čime se optimalna temperatura skladištenja može osigurati i onda kada vanjski zrak to ne omogućuje.

Najvažnije prednosti hlađenja žitarica

Očuvanje kvalitete

Proizvod dulje zadržava:

• hektolitarsku masu;
• pekarsku vrijednost;
• klijavost;
• sadržaj bjelančevina;
• tržišnu vrijednost.

Manje skladišnih štetnika

Razvoj većine skladišnih štetnika znatno se usporava pri nižim temperaturama.

Time se u mnogim slučajevima može smanjiti potreba za kemijskim tretmanima.

Suzbijanje plijesni

Ohlađene žitarice predstavljaju nepovoljnije okruženje za razvoj plijesni.

Time se doprinosi i smanjenju rizika od pojave mikotoksina.

Sigurnije skladištenje

Zbog manjih temperaturnih razlika smanjuju se:

• migracija vlage;
• kondenzacija;
• mogućnost nastanka samozagrijavanja.

Gospodarske prednosti

Na prvi pogled hlađenje žitarica predstavlja investiciju.

U stvarnosti, riječ je o tehnologiji koja kontinuirano ostvaruje povrat uloženih sredstava.

Uštede se ostvaruju u više područja:

• manji gubici tijekom skladištenja;
• manje neupotrebljive robe;
• rjeđa potreba za suzbijanjem štetnika;
• manji energetski gubici;
• viša prodajna cijena;
• dulje razdoblje sigurnog skladištenja.

Kod većih skladišnih kapaciteta zbroj ovih prednosti može rezultirati značajnom godišnjom dobiti.

Međunarodna iskustva

U zapadnoj Europi hlađenje žitarica već je desetljećima jedna od temeljnih tehnologija suvremenog skladištenja.

Njemačka

U njemačkim sustavima za skladištenje žitarica hlađenje se prvenstveno primjenjuje radi očuvanja kvalitete i zaštite od skladišnih štetnika.

Značajan dio velikih skladišnih postrojenja koristi strojno hlađenje žitarica.

Francuska

Stabilna temperatura od posebne je važnosti za doradne centre sjemenske robe i sladare.

Hlađenje pomaže u očuvanju klijavosti i izvozne kvalitete proizvoda.

Ujedinjeno Kraljevstvo

U skladištima velikog kapaciteta žitarice se nakon žetve brzo hlade kako bi se smanjili gubici tijekom skladištenja i omogućilo dugotrajnije očuvanje njihove kvalitete.

Austrija

U ekološkoj poljoprivredi posebno je važno svesti uporabu kemijskih sredstava na najmanju moguću mjeru.

Hlađenje žitarica to podupire na prirodan način.

Sjeverna Amerika

U Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi kontrola temperature sastavni je dio suvremene tehnologije skladištenja zbog dugog razdoblja čuvanja i velikih skladišnih kapaciteta.

Održivost

Hlađenje žitarica nije korisno samo s gospodarskog, već i s okolišnog aspekta.

Pomaže:

• smanjiti gubitke hrane;
• smanjiti uporabu kemijskih sredstava;
• poboljšati sigurnost hrane;
• učiniti skladištenje žitarica održivijim.

Skladištenje žitarica budućnosti

Suvremena skladišta danas se više ne sastoje samo od silosa.

Napredni sustavi sve češće primjenjuju:

• kabele za nadzor temperature;
• automatsko upravljanje;
• daljinski i online nadzor;
• optimizaciju potrošnje energije;
• inteligentno prikupljanje podataka.

U budućnosti će skladišni pogoni vjerojatno primjenjivati i sustave podržane umjetnom inteligencijom, koji će unaprijed upozoravati na rizik od pogoršanja kvalitete te automatski optimizirati proces hlađenja.

Zaključak

Hlađenje žitarica danas više nije samo dopunska tehnologija, već jedan od najvažnijih elemenata suvremenog skladištenja žitarica.

Njegovom primjenom moguće je:

• očuvati kvalitetu proizvoda;
• smanjiti gubitke tijekom skladištenja;
• ublažiti pojavu skladišnih štetnika;
• ograničiti razvoj plijesni;
• poboljšati ekonomičnost skladištenja;
• povećati sigurnost prodaje.

U uvjetima klimatskih promjena, sve strožih zahtjeva u području sigurnosti hrane i rastućih tržišnih očekivanja, hlađenje žitarica predstavlja investiciju koja pruža odgovor ne samo na sadašnje, već i na buduće izazove.

HETECH – Suvremena rješenja za skladištenje žitarica

Cilj tvrtke HETECH jest svojim korisnicima ponuditi suvremena tehnološka rješenja koja istodobno osiguravaju očuvanje kvalitete proizvoda, ekonomično poslovanje i dugoročnu konkurentnost.

Sustavi za hlađenje žitarica sastavni su dio suvremene tehnologije skladištenja te pridonose tome da proizvedene žitarice sačuvaju svoju vrijednost od žetve do prodaje.

Kada je riječ o silosnim postrojenjima, sušarama, prečistačima za žitarice i pratećoj transportnoj opremi, odluka o izboru izvođača ne odnosi se samo na trenutnu cijenu. Riječ je o investiciji koja treba raditi pouzdano dugi niz godina, često kroz više generacija. Upravo zato važno je odabrati partnera koji iza sebe ima iskustvo, stručnost, stabilnost i stvarne reference.

Uoči objave i provedbe natječaja primjećujemo da je tržište sve glasnije, a investitorima se nude različita rješenja – od najjeftinijih do najkompletnijih. Prirodno je da svako poduzeće traži najbolji omjer cijene i kvalitete, ali kod ovakvih ulaganja najvažnije pitanje nije samo: „Koliko košta?”, nego i: „Tko će stajati iza ovog rješenja kada sustav bude u radu?”

Zato donosimo nekoliko praktičnih savjeta koji mogu pomoći pri odabiru pouzdanog izvođača.

1. Provjerite koliko je dugo tvrtka prisutna na tržištu.

Dugogodišnja prisutnost na tržištu često govori o stabilnosti, iskustvu i sposobnosti tvrtke da se prilagodi različitim gospodarskim okolnostima. Tvrtka koja već godinama uspješno posluje iza sebe obično ima znanje, uhodane procese i iskustvo u rješavanju različitih tehničkih izazova.

2. Provjerite financijsku stabilnost i prihode tvrtke.

Investicije u poljoprivrednu infrastrukturu često traju mjesecima, a ponekad i godinama. Zato je važno znati da odabrani partner ima stabilno poslovanje i kapacitet pratiti projekt od početka do kraja. Stabilna tvrtka ulijeva sigurnost da će biti prisutna i nakon završetka montaže.

3. Obratite pozornost na broj zaposlenih i vlastite kapacitete.

Ako tvrtka ima samo jednu ili dvije osobe, postoji velika vjerojatnost da će se tijekom izvedbe oslanjati na velik broj podizvođača. To ne mora uvijek biti loše, ali može otežati komunikaciju, kontrolu kvalitete i odgovornost. Tvrtka s vlastitim stručnim timom obično može učinkovitije voditi projekt i brže reagirati na potrebe investitora.

4. Provjerite gdje se proizvodi oprema.

Kvaliteta proizvodnje izravno utječe na trajnost i pouzdanost sustava. Europska ili domaća proizvodnja u pravilu podrazumijeva strože standarde kvalitete, bolju kontrolu procesa i lakšu dostupnost tehničke podrške. Ako tvrtka nudi cjelovito rješenje – od projektiranja, preko proizvodnje, do montaže – vrijedi zatražiti uvid u proizvodnju, pogon ili dosadašnje projekte.

Transparentna tvrtka rado će pokazati svoje kapacitete, objasniti tehnička rješenja i provesti investitora kroz proces korak po korak.

5. Pogledajte reference i već realizirane projekte.

Reference su jedan od najvažnijih pokazatelja pouzdanosti. Završeni projekti pokazuju što tvrtka zaista može isporučiti u praksi. Dobro je provjeriti postoje li slični sustavi, slični kapaciteti i slični uvjeti rada. Kvalitetne reference daju dodatnu sigurnost da investitor neće biti „prvi pokušaj”, nego partner u provjerenom procesu.

+1. Raspitajte se o servisu i dostupnosti rezervnih dijelova.

I nakon završetka investicije sustav treba održavati, servisirati i po potrebi brzo osigurati rezervne dijelove. Ako tvrtka nema organiziranu servisnu podršku ili mogućnost brze nabave dijelova, kasnije se mogu pojaviti ozbiljni zastoji u radu. Kod poljoprivredne proizvodnje, gdje sezona ne čeka, brz i pouzdan servis može biti presudan.

Sve su to podaci koji su dostupni i provjerljivi svakom investitoru. Upravo transparentnost, otvorena komunikacija i spremnost na provjeru razlikuju pouzdanog partnera od onoga koji nudi samo obećanja.

Iza naše grupacije stoji više od 30 godina domaćeg i međunarodnog stručnog iskustva, više od 300 realiziranih investicija na lokacijama, kao i bogato projektantsko, proizvodno i izvođačko znanje. Tijekom godina sudjelovali smo u brojnim projektima i natječajnim ciklusima, poznajemo tehničke zahtjeve, moguće izazove i važnost pravovremene pripreme.

Naš cilj nije samo isporučiti opremu, nego ponuditi pouzdano, dugoročno i tehnički ispravno rješenje koje će investitoru donositi sigurnost u svakodnevnom radu.

Zato svakog investitora potičemo na temeljitost, usporedbu i provjeru. Kvalitetna odluka na početku znači manje problema tijekom izvedbe, sigurniji rad sustava i veću vrijednost investicije u budućnosti.