Rusko-ukrajinski rat je izazvao 2022. značajan poremećaj na globalnim poljoprivrednim tržištima, što je značajno povećalo cijene energenata u Europi. Istodobno je došlo i do drastičnog rasta cijena poljoprivrednih proizvoda i repromaterijala. Troškovi poljoprivredne proizvodnje unutar EU-a najviše su porasli u Mađarskoj, ali je i rast prosječne cijene izdataka koji nisu povezani sa ulaganjima bio znatno iznad prosjeka EU-a.
Ukrajinsko-ruski rat je izazvao značajan poremećaj i na globalnim poljoprivrednim tržištima 2022. Do početka rata u veljači Rusija i Ukrajina bile su značajni izvoznici žitarica, pšenice, kukuruza, uljarica, posebice suncokreta i gnojiva – stoji u analizi Eurostata. Također je važno spomenuti da su cijene energije znatno porasle zbog mjera Europske unije usmjerenih na postupno izolisanje ovisnosti fosilnim gorivima iz Rusije . No, to je dalo i određeni poticaj snažnom rastu cijena najvažnijih poljoprivrednih proizvoda i repromaterijala.
Između trećeg tromjesečja 2021. i trećeg tromjesečja 2022. prosječna cijena proizvoda u EU-u pokazala je značajan porast od ukupno 30 % u odnosu istih proizvoda. To je značilo daljnje ubrzanje rasta cijena, koji je već iznosio 25% između Q2 2021. i Q2 2022. Posebno snažan rast cijena zabilježen je kod žitarica od 52 posto, jaja od 49 posto, i mlijeka od 42 posto. U istom razdoblju, prosječna cijena input materijala i usluga u poljoprivredi (tj. rashodi koji nisu povezani s ulaganjima) porasla je za 35% za istu “košaricu” rashoda u EU kao u cjelini, što predstavlja sličan porast od 36 % kao u drugom kvartalu 2021. i drugom kvartalu 2022. I unutar ove košarice došlo je do značajnih poskupljenja; prosječna cijena gnojiva i kemijskih tvari za poboljšanje tla u EU udvostručila se, ukupno je porasla za 101%, energija i maziva su poskupjeli za 60%, ali je značajno porasla i cijena stočne hrane, za 35%.
Promjene troškova poljoprivredne proizvodnje u trećem tromjesečju 2022. u odnosu na treće tromjesečje 2021. (Izvor: Eurostat)
Tijekom promatranog razdoblja u svim državama članicama EU-a porasli su kako rashodi koji nisu povezani sa investicijama, tako i prosječna cijena poljoprivredne proizvodnje. Stopa rasta prosječne cijene poljoprivredne proizvodnje u ovom razdoblju bila je najveća u Mađarskoj sa 61%, zatim u Litvi sa 54% i Slovačkoj sa 46%. Najmanju stopu rasta zabilježili su Cipar i Malta s po 5% te Grčka s 9%. Najznačajniju stopu rasta prosječne cijene izdataka koji nisu povezani s ulaganjem imala je Litva sa 73%, zatim Latvija sa 68% i Mađarska na trećem mjestu sa 60%. Najmanja stopa rasta od 13 posto izmjerena je na Malti, a slijede Danska s 24 posto i Italija s 25 posto.
