Ukratko, predviđa se daljnje smanjenje ponude na međunarodnom tržištu, ako pogledamo očekivanu razinu globalne zalihe, koja će biti 275 milijuna tona prema studenom USDA izvješću, 35% u odnosu na 775 milijuna tona ne izgleda da uopće bude rizična niska razina. Za razliku od kukuruza, domaće cijene pšenice više su usklađene s europskom situacijom. Najveći uvoznik Italija s većom ili manjom aktivnošću otkupljuje mađarsku pšenicu, a povratak domaćih mlinova na tržište očekuje se početkom sljedeće godine. Premija za kvalitetne robu i dalje je značajna u usporedbi s kvalitetom hrane, a kupci obično određuju svoje otkupne cijene.
Nema značajnih promjena na globalnom tržištu energije, robe i žitarica. Cijene su stagnirale na visokim razinama, uz snažne fluktuacije. Pritisci potražnje za sada ne popuštaju, pa cijena na tržištima sa širokom paletom roba rastu ili uz tek minimalne padove.
Kukuruz
Američko ministarstvo poljoprivrede (USDA) još uvijek procjenjuje rekordne prinose kukuruza. U izvješću za studen, globalna prognoza za slijedeć godinu 2021./2022. po prvi put premašuje 1,2 milijarde tona kukuruz. Sve glavne zemlje koje uzgajaju kukuruz su SAD (382 milijuna tona), Kina (273 milijuna tona), Brazil (118 milijuna tona), EU (67,8 milijuna tona), Argentina (54,5 milijuna tona) i Ukrajina (38 milijuna tona) . tona) također je veći nego prethodnih godina. Dakle, ako promatramo samo ponudu, možemo vidjeti okvirnu uravnoteženu marketinšku godinu. Međutim, sadašnji razvoj svjetskog gospodarstva temelji se na složenijim procesima. Eksplozija cijena energije i roba spomenuta u uvodu, donekle su povezani i rastući inflatorni pritisci (godišnja inflacija u Sjedinjenim Državama skočila je na više od 30-godišnji maksimum od 6,2% u listopadu), još jedan val epidemije COVID-a, koja povećava logističke poteškoće predstavljaju ozbiljne izazove za sve predstavnike u gospodarstvu. U ovom nepredvidivom okruženju razne anomalije u velikom broju slučajeva pokreću znatno intenzivnije reakcije od očekivanih, tako da rezultirajuća volatilnost tržišta (promjenjivost cijena) može dovesti do oštrih kretanja cijena u kratkom roku. Gledajući razine cijena od početka do sredine studenoga, ponovno smo svjedoci rasta: s jedne strane, rasta cijena pšenice, a s druge strane rastuće cijene etanola (potaknute cijenama nafte i prirodnog plina) . Obim prodaje proizvođača također je bio ispod prosjeka prethodnih godina, pa se to pokazalo kao svojevrsni “virtualni nedostatak robe” na tržištu.
Budući da je ukupna žetva EU-a veća nego prethodne godine (67,8 milijuna tona u odnosu na 64,4 milijuna tona), očekuje se da ćemo vidjeti pad uvoza, vjerojatno zbog visokih cijena pšenice potrebom za zamjenom ove žitarice. Prema izvješću koje je 11. studenog pripremila Nacionalna poljoprivredna komora, berba u Mađarskoj je pri kraju. Prema izvješću, očekivani urod je povoljniji od prognoze početkom listopada: dok se u prvoj polovici berbe, prema podacima, očekivalo se da će do sredine studenoga biti ubrano tek 5,5 milijuna tona kukuruza. Uzimajući u obzir 4,5-4,7 milijuna tona domaće potrošnje, ovogodišnja žetva će zasigurno pokriti domaću potražnju, a možda i izvesti dodatnih 1,5 milijuna tona. Neupitno je da će ovogodišnja žetva biti znatno manja od prošlogodišnjih ubranih 8,4 milijuna tona, ali neće se moći govoriti o nestašici robe. Ipak, tijekom berbe ponuda je naglo pala, a posebno je pala prodaja uzgajivača, pa su sudionici na tržištu koji su na strani prrađivača počeli su kupovati kukuruz kako bi zadovoljili svoje potrebe. Statistiku o uvozu kukuruza vjerojatno ćemo vidjeti kasnije, no na temelju tržišnih informacija može se ustvrditi da bi očekivani obujam uvoza mogao biti i visok, jer su tijekom berbe, uzimajući u obzir i transportne troškove, kukuruz praktički u svim susjednim zemljama bile su dostupne po nižim cijenama nego u Mađarskoj.
Ugrađivanjem visokih cijena kukuruza (žitarica) u hranu već je vidljivo u posljednjem izvješću Statističkog Zavoda-a o inflaciji, budući da su cijene hrane porasle za 5,2% na godišnjoj razini, prema izvješću iz listopada 2021. Nažalost, ovaj trend će se nastaviti, jer će se rast cijena sirovina obično postepeno podražavati na gotove proizvode.
Pšenica
Cijene na tržištu pšenice su u kolapsu. U prvoj polovici studenoga, početna kotacija na Pariškoj robnoj burzi (MATIF) već je testirala i “psihološku granicu” od 300 eura. Potražnja je i dalje jaka za najvažnijim žitaricama, na koje podjednako utječu svi globalni čimbenici – rast cijena energije, troškovi prijevoza, troškovi carine, isto tako i troškovi inputa- ovi troškovi isto važe i za ostale žitarice, odnosno druge i za druge sirovine. Na međunarodnom tržištu važe tri uslova koja su nedavno dovela do povećanja cijena: mogućnost uvođenja ruske izvozne kvote; nepovoljne vijesti o očekivanoj australskoj berbi; zabrinutost zbog sušne jeseni također postoji u Rusiji i Ukrajini.
