Svim proizvođačima je poznato da je rusko-ukrajinski sukob doveo do značajnog rasta cijena žitarica na svjetskom tržištu. Uvođenjem zabrane izvoza, mađarska vlada nastoji spriječiti izvoz viška žitarica iz zemlje, odnosno da se ne izvozi previše žitarica te snabdevati stočarstvo i prehrambenu industriju. Sve to upućuje na to da se domaći proizvođači trebaju pripremiti na duži ciklus skladištenja i povećati postojeće skladišne ​​kapacitete.

Svjesni gore navedenih podataka, ovaj članak se stoga fokusira na visokokvalitetne tehnologije i zadatka sušenja i skladištenja zrna.

Kontrola kvalitete zrna

Kvaliteta žitarica može se provjeriti nakon žetve, tijekom skladištenja ili tijekom istovara. Uzorkovanje i metode ispitivanja i koraci navedeni su u (MSZ) mađarskom standardu. U žitaricama su uobičajene sljedeće metode kontrole kvalitete: čistoća, sadržaj vlažnog glutena, sadržaj proteina, glutena, indeks sedimentacije po Zelenyja, farinografska analiza, hektolitarska masa itd. Za vlagu, proteine ​​i vlažni gluten, uz klasične metode prihvaćena je metoda bliske infracrvene spektroskopije (NIR).

Priprema sušare za sezonu i dezinfekcija skladišta

Čišćenje i održavanje strojeva važne su operacije za produženje radnog vijeka vaše sušare i smanjenje potrošnje energije. To uključuje održavanje ventilatora, zamjenu ležajeva, podmazivanje ležaja, čišćenje prije i nakon uljarica, itd. Većina požara prilikom procesa sušenja nastaje u razdoblju sušenja uljarica zbog nedostatka pravilnog, temeljitog i stručnog održavanja. Iskustvo je, nažalost, pokazalo da su osnovni radovi održavanja u sistemima sušara za žitarice su nedovršeni ili se uopće ne provode.

Skladišta se trebaju isprazniti prije prijema žita, obično mogu se privremeno držati strojevi i i drugi utovarivači u ovima. A popravci i ostali sevis radovi za sevis moraju se obaviti nakon što se kvar utvrdi, po  potrebi. Prvi korak je vlažno čišćenje što obuhvata čišćenje poda, zida i strukture krova. Slično, odprašivanje komprimiranim zrakom i čišćenje tehničke opreme koja opslužuje skladište je bitno. Radovi popravke obuhvaćaju izolaciju krovne konstrukcije, uklanjanje pukotina u zidovima i u podu te zaštitu zidova krečenjem  i zaštitu od korozije (za metalne konstrukcije). Fumigacija je jedan vid dezinsekcije i još jedan od načina uništavanja i suzbijanja štetočina. To je skup mera koje se primenjuju za uništavanje štetočina, i podrazumeva korišćenje vrlo jakih otrova – fumiganta. Sam proces se izvodi u hermetički zatvorenom prostoru (postavljanjem šatora ili folija, ako je proces na otvorenom prostoru), da ne bi došlo do gubljenja gasa. Ovaj proces traje nekoliko dana. Osnovna prednost fumigacije je što ravnomerno deluje celom površinom I ima uticaja i na najnepristupačnijim mestima.

Tehnologije sušenja

Velika većina poljoprivrednih usjeva ne može se skladištiti dulje vrijeme zbog visokog sadržaja vlage. Tehnologija sušenja koja se široko koristi u poljoprivredi je umjetno odvodnjavanje. Cilj je osušiti zrno na način da se minimalizuju troškovi procesa odvodnjenja i negativni uticaji na kvalitetu tijekom skladištenja. Stoga se u posljednje vrijeme proizvođači sušara trude da sjeme žitarice namenjeno za sušenje osuše nježno i ravnomjerno, dok se utrošak energije i emisija štetnih materija iz sušare može klasificirati kao povoljna.

Kod umjetnog sušenja medij za sušenje, a time i usjev koji se suši, umjetno se zagrijava. To se može učiniti izmjenjivačem topline ili miješanjem dimnih plinova. Sušare za zrno možemo podijeliti na trakaste i gravitacijske sisteme prema načinu transporta materijala. Gravitacijske su sušare najčešće u mađarskim postrojenjima i skladišnim postrojenjima rasprostranjeni, uključujući osovinske toranjske sušare (slika 1.). U sistemu sušare koja radi na ovom principu, usjev zbog vlastite težine teče odozgo prema dolje brzinom kojom se prazni na izlazu iz sušare. Zračni kanali u oknu, s jedne strane, omogućuju miješanje sjemena, a s druge strane primoraju zrak za sušenje da prolazi kroz usjev. To se postiže otvaranjem svakog drugog reda kanala straga, odnosno sprijeda. Zrak za sušenje ulazi u sušaru kroz stražnje otvorene kanale i budući da su ti kanali zatvoreni sprijeda, medij za sušenje prolazi kroz usjev kroz otvorene kanale na prednjoj strani.

1. slika. Moderna sušara sa vertikalnim kolonam i sistemom za rekupreaciju toplote

Toplotna izolacija

Zračne komore na grejnoj strani, koja služi za transport zraka za sušenje, ima uštedu toplotne energije  od 2-5% u odnosu na neizolirane varijante sušara. Također se preporučuje izolirati kanal hladnog zraka gdje zrak koja izlazi iz zone sušenja – što bi se što bolje zadržala toplina.

Pažljiv utovar i istovar

Skladištenje je povezano sa značajnim zadatkom rukovanja materijalom. Ovdje korišteni strojevi i oprema ne smiju uzrokovati štetu i lom na usjevu tijekom utovara ili istovara.

Za punjenje silosa ugrađuju se kofičasti elevatori i lančani transporteri a za istovar se koriste horizontalni  puž balerina i lančani transporteri ili trakasti transporteri.

Moderna horizontalna podna skladišta mgu se skladištiti na sljedeći način: usjev u rasutom stanju se transportuje preko horizontalnog lančanog transportera koji je montirana u usipni koš pomoću kofičastog elevatora. Otvaranjem zasuna montiranih na lančani transporter koja je fiksirana na krov punjenje se može ravnomjerno riješiti u bilo kojem dijelu skladišne ​​površine. Potrebna visina skladištenja je 3-4 m. Usjev se može skladištiti i sa mobilnom opremom utovarivačem. Ovdje se, jedan dio slobodnim padom na pod se smjesti a drugi dio  se kašikom teleskopskog utovarivača se smjesti na krajnje mjesto. Istovar se može riješiti teleskopskim utovarivačem izravno na vozilo koja se parkira blizu uz njega.

Utovarivači s različitim adapterima za prikupljanje sjemena(puž, kašika, itd) su i dalje prisutni za istovar podnog skladišta. Oni se također mogu koristiti za prevrtavanje usjeva ako hala nema svoj ventilacijski sustav.

U poljoprivrednim gospodarstvima danas se sve više koriste kontinuirani utovarivači, a ti se radni procesi najčešće izvode mobilnim utovarivačima (slika 2.). Iskustvo je nažalost pokazalo da povremeno ovi strojevi za punjenje kamiona lome sjeme tijekom utovara – gumom ili kaš za utovar sjmena.

2. slika. Teleskopski utovarivač

Vertikalna i horizontalna skladišta

Minimalizacijom gubitaka kvaliteta sjmemena tijekom skladištenja i očuvanje kvalitete žitarica vrlo je važan zadatak, koji se može postići samo u skladišnim prostorima odgovarajućeg tehničkog standarda i sa odgovarajućom tehnologijom skladištenja.

Vertikalna skladišta  su silosi kružnog presjeka kod kojih je visina veča  jedan i pol puta od promjera silosa. Obično se ovi silosi izrađuju s promjerom od 5-15 m i dosežu visinu od 25 m. Na skladišnim mjestima većeg skladišnog kapaciteta, gradilište će se sastojati od 4-8 silosa kapaciteta 500-5000 tona po pojedincu. Plašt silosa izrađen je od običnog ili valovitog pocinčanog čeličnog lima a spajanje se vrši vijcima. Silosi mogu imati konusni izvjedbu gdje se gravitaciono lako isprazni žitarica. Konusni silosi su podupirani na 4 ili 6 vruće pocinčanih čeličnih nogu ili sa betonskim nogama. Zbog njihovog konusnog dizajna može se osigurati njihova gravitacijska eiztovar. Silosi sa ravnim dnom imaju bočne ili donje ispusne otvore. Raspored silosa karakterizirana kao serijska, paralelna ili kružna (slika 3.).

3. slika. Serijski raspored silosa

Podna skladišta su obično jednokatne,  zgrade sa lakom konstrukcijom i šatorskim krovom u kojima je najlakši način za skladištenje žitarica. Provjetravanje usjeva može se postići rotacijom ili pretovarom zrnastog sloja strojevima za prikupljanje ili specijalnim puževima. Kapacitet horizontalnih skladišta je vrlo različit, jer raspon zgrade može doseći 10-24 m, a duljina 30-80 m.

Hlađenje skladišta

Žitarice s malim gubitkom i odgovarajućom sigurnošću mogu biti samo tzv. može se skladištiti pri ravnotežnom sadržaju vlage. Ravnotežni sadržaj vlage ovisi od nekoliko uslova: sadržaj unutarnjih karakteristika usjeva i karakteristikama stanja okolnog zraka (temperatura i relativna vlažnost). U žitaricama vlažnijim od ravnotežne vlage, tijekom skladištenja odvijaju se kemijski procesi, dolazi do oksidacije ugljikohidrati, odnosno stvara se para i toplina. Nažalost, ovaj proces pogoduje aktivnostima mikroorganizama (bakterije i gljivica). Rezultirajuća para kondenzira se u gomili žtarice i može uzrokovati štetu. Stvaranje topline i vlage u lančanoj reakciji može dovesti do brzog zagrijavanja i spontanog zapaljenja zrna.

Za bebjedno skladištenje usjeva zahtijeva paralelno ventilaciju ili hlađenje žitarice.

Tijekom ventilacije zrak prolazi kroz skladišteno zrno (slika 4). Ovo je efektivno kada je temperatura zraka niža od temperature žitarica. Pravilna ventilacija zahtijeva točno poznavanje mjesta povećane temperature jezgre i karakteristika ventilacije u hali. Najvažnije karakteristike ventiliranog skladišta su količine izmjene zraka, vrijeme ventilacije, učestalost ciklusa ventilacije i otpor zraka u skladištenoj žitarici.

4. slika. Mobilni ventilator

Agregat za hlađenje je poseban slučaj sušenja u kombinaciji s ventilacijom. Temperatura sjemena obično se smanjuje ispod 10 °C propuštanjem umjetno hlađenog zraka (0-10 °C) kroz sloj zrna. Zimi ovaj proces može vršiti sa okolnim zrakom. Ako temperatura uskladištenog zrna premašuje dopuštenu vrijednost, hlađenje se mora ponovno pokrenuti.

Monitoring i senzori

Kako bi se osigurala kvaliteta i sigurno skladištenje osušenog zrna, neophodno je kontinuirano mjerenje fizičkih parametara uskladištenog usjeva. Zadaća je da se izgradi potpuno automatizovani upravljački sustava koja obezbeđuje  primanje i obradu signala temperaturnih senzora smještenih u skladišnom prostoru i vanjskog senzora temperature i relativne vlage te, ovisno o rezultatima obrade podataka, otvaraju se i zatvaranje ventilacijskih kanala. Osim toga, sustav kontinuirano prati napajanje. Sustav prikupljanja podataka nadzor sistema digitalno dokumentira dešavanja koji se mogu i kasnije pogledati. U slučaju opasnosti, kontrola izdaje uzbunu. (sms, e-mail).