Iako s manjim promjenama, nakon dvije godine čini se da se zaustavila stopa pada globalnog poskupljenja hrane. Što je iza toga? – o tome piše Zoltan Forian, vodeći poljoprivredni stručnjak Erste Agrár Centra, –

U travnju je FAO indeks cijena hrane porastao već drugi mjesec zaredom. Indeks je u travnju 2024. iznosio 119,1 bodova, što je 0,3 boda (0,3 posto) viša od revidirane razine iz ožujka. Vrijednost je formirana na način da je pad indeksa cijena šećera i mliječnih proizvoda anulirala blagi rast indeksa cijena mesa te indeksa biljnih ulja i žitarica. Ipak, FFPI je pao za 9,6 bodova (7,4 posto) u odnosu na vrijednost prije godinu dana.

• Indeks cijena žitarica u travnju je blago porastao, za 0,3 posto, ali su i dalje 18,3 posto ispod razine iz prethodne godine. Nakon tri uzastopna mjesečna pada, prosječne cijene pšenice na  svjetskom tržištu stabilizirale su se u travnju. Pritisak na rast cijena zbog zabrinutosti oko nepovoljnih uvjeta koji utječu na usjeve prije žetvu 2024. u dijelovima Europske unije, Ruske Federacije i Sjedinjenih Američkih Država neutraliziran je kontinuiranom snažnim natjecanjem među glavnim izvoznicima. Nasuprot tome, izvozne cijene kukuruza porasle su u travnju, uglavnom pod utjecajem snažne uvozne potražnje usred logističkih poremećaja zbog oštećenja infrastrukture u Ukrajini i smanjenih izgleda brazilske prinosa uoči početka žetve u ovoj državi.
• Indeks cijena biljnih ulja također je u travnju zabilježio rast od 0,3 posto, što je najviša vrijednost u zadnjih 13 mjeseci. Neznatno povećanje odražava neto povećanje cijena suncokretovog i ulja repice, što je više nego anulirale niže cijene palminog i sojinog ulja. Cijena na međunarodnom tržištu suncokretovo i repičino ulja nastavila je rasti, potaknuta zabrinutošću zbog nastavka snažne globalnih interesovanja za kupovinu i nepovoljnih vremenskih uvjeta za jesensku uljanu repicu u nekim dijelovima Europe.
• Indeks cijena mlijeka također se promijenio za 0,3 posto, i zabeležila  pad, čime je u travnju prekinut jednomjesečni trend rasta cijena. Najviše su pale međunarodne cijene obranog mlijeka u prahu, čemu je najviše pridonijela niska uvozna potražnja za trenutnim isporukama. U međuvremenu je cijena sira na svjetskom tržištu također blago pala, dok je cijena maslaca na svjetskom tržištu nastavila rasti zbog stalne uvozne potražnje i smanjenja zapadnoeuropskih zaliha maslaca.
• Indeks cijena mesa u travnju je porastao za 1,6 posto, što znači da raste već treći mjesec i gotovo je došlo na prošlogodišnju razinu. Cijene na međunarodnom tržištu peradi  porasle su u travnju, podržane kontinuiranom kupnjom iz zemalja Bliskog istoka usred stalnih izazova u proizvodnji zbog epidemije ptičje gripe. Svjetske cijene goveđeg mesa također su porasle zbog kontinuirane velike potražnje velikih uvoznika, unatoč povećanoj ponudi iz domaćih izvora u vodećim zemljama . Cijena ovčjeg mesa blago se oporavila u odnosu na tržišna očekivanja. Nasuprot tome, svjetske cijene svinjskog mesa blago su pale, odražavajući slabu potražnju u zapadno Europskom tržištu i stalno slabu potražnju vodećih uvoznih zemalja, posebice Kine.

Na domaćem tržištu se vide trendovi pada. Potrošačke cijene namirnica u prva tri mjeseca ove godine porasle su za 2,9 posto, dok su domaće cijene prehrambene proizvoda pale za 6,5 ​​posto, a cijene žitarica za 29 posto (prva dva mjeseca). Cijene unutar proizvodnog lanca pokazuju paralele viđene već 2021. i 2022., ali obrnutim redoslijedom. Što se tiče izgleda, prema Ersteovim analitičarima, cijene namirnica u Mađarskoj će ove godine nastaviti rasti. Međutim, nakon značajnog rasta cijena u posljednje dvije godine, stopa rasta se vraća na konsolidiranu fazu, jednoznamenkastu brojku. Cijene poljoprivrednih proizvoda mogle bi porasti za 2-4 posto godišnje, dok bi cijene prehrambene industrije mogle porasti za 3-5 posto, a maloprodajne cijene namirnica mogle bi premašiti razinu od prije godinu dana u prosjeku za 3-4 posto.